U hotelu Zira u Beogradu, 12. i 13. septembra održana je peta regionalna konferencija „Move.Link.Engage. Fundamentals.Wanted“. Konferenciju je organizovala Beogradska otvorena škola uz podršku Ambasade Kraljevine Švedske. Organizaciju konferencije pored Ambasade Kraljevine Švedske, podržali su i OEBS misija u Srbiji, Fondacija Solidar Swiss, Evropski Fond za Balkan i Evropska unija.
Cilj konferencije bio je da promoviše i ohrabri regionalni pristup rešavanju zajedničkih problema i bolju saradnju između građana i organizacija civilnog društva u procesu evropskih integracija. Na svečanom otvaranju konferencije generalna direktorka Beogradske otvorene škole Vesna Đukić istakla je: „Ovu konferenciju posvećujemo potrazi za osnovama: osnovnim pravima i vrednostima na kojima se temelji Evropska unija.
Nj.E. Jan Lundin, ambasador Kraljevine Švedske u Srbiji, otvorio je konferenciju podsećanjem da Evropska budućnost zemalja ovog regiona počiva na građanima i njihovoj volji, kao i da je u procesu evropskih integracija celog regiona podrška civilnog društva ključna.
Tokom prvog dana panel diskusijama moderirala je novinarka Ljubica Gojgić, a u okviru prve panel diskusije pod nazivom: Prostor za delovanje civilnog društva u procesu evropskih integracija – da li je potrebno menjati pristup?- o demokratskom angažmanu i građanskoj participaciji kao temeljima procesa evropskih integracija razgovarali su Donika Emini, izvršna direktorka CiviKos Platforme, Jovana Marović, izvršna direktorka Politikon mreže i Jane Juzová, istraživačica EUROPEUM instituta.
Prvi dan konferencije završen je sesijom Civilno društvo za unapređenje pristupanja Srbije Evropskoj uniji - CS4EU gde su predstavnici partnerskih organizacija civilnog sektora razgovarali o tome kako reforme utiču na život građana i zašto je važno osigurati aktivnije učešće civilnog društva i medija u procesu EU integracija.
„Organizacije civilnog društva i mediji imaju odlučujući značaj u približavanju procesa evropskih integracija građanima. Njihova uloga je da upoznaju javnost sa benefitima koje članstvo u EU nosi“, zaključila je Ljubica Gojgić
Tokom prvog dana konferencije održana je i svečana ceremonija dodele diploma 26. generaciji studenata i studentkinja programa „Studije budućnosti“ Beogradske otvorene škole.
Drugi dan konferencije otpočeo je plenarnom sesijom Na putu ka članstvu u EU: rehionalna saradnja kao osnova u okviru koje su govornici razgovarali o dostignućima kada je u pitanju regionalna saradnja na Zapadnom Balkanu, ali i diskutovali na koji način bi ta saradnja mogla biti poboljšana i efikasnija u budućnosti
„Naziv ove konferencije ukazuje da se region treba pokrenuti, povezati i uključiti. Ja bih dodao još jednu reč – istrajati. Drago mi je što sam se i ovde uverio da odustajanje od regionalne saradnje nije opcije“, potvrdio je Vesselin Valkanov, Direktor kancelarije Regionalnog saveta za saradnju u Briselu..
U okviru prvog bloka paralelnih panela diskutovalo se o budućnosti Berlinskog procesa i politika karijernog vođenja i savetovanja.
Na panelu o Berlinskom procesu govornici su diskutovali o glavnim preporukama i dostignućima u poslednjih pet godina od početka inicijative, kao i o mogućim načinima saradnje i modelima za bolju i efikasniju praksu postojećih mehanizama.
„Na sledećem Samitu u okviru Berlinskog procesa, omladina i civilno društvo će biti neodvojiv deo. Ovaj Samit će biti primer dobre susedske saradnje, jer će ga zajednički organizovati Severna Makedonija i Bugarska", Toni Pavloski, zamenik direktora Direktorata za EU, u Ministarstvu spoljnih poslova Severne Makedonije
Na drugoj paralelnoj sesiji pod nazivom Skills.Wanted - Guidance Policies towards Future Skills Development učesnici su razgovarali o unapređivanju zapošljivosti mladih i dualnog obrazovanja u Srbiji.
„Potrebno je ubrzati reformu obrazovanja. Poslovi koji sada postoje neće nestati nego će doživeti promenu a novi će se pojaviti u skladu sa tehnološkim razvojem.“, Helmut Zelloth
Kroz paralelnu sesiju Winter is coming: Air quality as a pressing challenge for Western Balkan countries učesnici su imali prilike da slušaju o vazduhu i javnom zdravlju, politikama Evropske unije, Energetske zajednice i Srbije u ovoj oblasti, a posebna pažnja posvećena je pitanju na koji način građani mogu da se aktivnije uključe u ovu problematiku, pre svega kroz korišćenje otvorenih podataka, na čemu će BOŠ i partneri iz IT sektora, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj, raditi predstojeće zime.
„Ako Direktiva o kvalitetu vazduha postane deo pravnog okvira Energetske zajednice, to će zahtevati dodatne troškove, prevashodno vezane za uspostavljanje sistema monitoring. Međutim, svaki trošak na zaštitu životne sredine treba posmatrati kao investiciju. Istraživanja pokazuju da benefiti investiranja u životnu sredinu premašuju troškove i do 15 puta. Svaki uloženi evro vam se petnaestostruko vrati“, kazao je Peter Vajda, Viši ekspert za životnu sredinu, Energetska zajednica.
Na drugoj paralelnoj sesiji pod nazivom Unapređenje odgovornosti javnih vlasti na Zapadnom Balkanu učesnici su diskutovali o odgovornosti javnih vlasti na Zapadnom Balkanu, različitim pristupima regiona u pružanju strateških i normativnih okvira kako bi se unapredila odgovornost javnih vlasti. Učesnici su se složili da je neophodno raditi na prevazilaženju zloupotrebe postojećih okvira i loših primena, ali i jačanju uloge koju civilno društvo igra u ovom procesu.
“Odgovorna vlast podrazumeva i odgovorne i aktivne građane i organizacije civilnog društva koje kontinuirano preispituju poteze javnih vlasti i predlažu alternative u odnosu na potrebe čitavog društva, zaključio je Joseph Mellott, zamenik šefa misije OEBS.
Završnu reč na konferenciji koja je okupila više od 200 učesnika, predstavnika civilnog, javnog i poslovnog sektora imao je Milorad Bjeletić, izvršni direktor BOŠ-a.
Konferencija je tokom 5 godina organizovanja okupila više od 140 govornika i preko 800 učesnika, predstavnika civilnog društva, zvaničnika nacionalnih i evropskih institucija, eksperata iz različitih oblasti iz zemalja regiona i Evropske unije, aktivista, predstavnika poslovnog sektora i međunarodnih organizacija, koji su aktivno učestvovali na preko 40 sesija.