Šta možemo da naučimo od osobe koju karijerno savetujemo? Možemo li uspešno da savetujemo nekoga ako ne znamo njegovu priču? Kako doprinosimo društvu kroz karijerno savetovanje?
Ovo su samo neka od pitanja koja su otvorena na međunarodnoj konferenciji „Obuka karijernih savetnika za njihov rad sa migrantima“ održanoj 27. avgusta u Berlinu. Konferencija je okupila više od 130 učesnika iz Nemačke, Austrije, Italije, Velike Britanije, Pakistana, Sirije, Švedske, Grčke i Srbije.
Konferenciju je otvorio Karl-Hajnc Kon sa Univerziteta primenjenih studija rada koji je govorio o rezultatima trogodišnjeg projekta „Karijerno savetovanje migranata i integracija na tržište rada – Razvijanje kurseva u visokom obrazovanju i oblasti javne zapošljavanja“ koji je realizovan u 6 zemalja - Nemačkoj, Velikoj Britaniji, Švedskoj, Litvaniji, Turskoj i Italiji.
Rita Susmut, nekadašnja predsednica Nemačkog parlamenta, govorila je o političkim faktorima, kulturoškim barijerama koje utiču na proces integracije, kao i problemima sa kojima se susreću migrantkinje kada žele da započnu nov život u drugoj državi. Pored toga, otvoreno je pitanje šta sve karijerni savetnici treba da znaju i da uzimaju u obzir kada je reč o radu sa ovom ciljnom grupom, i koji su izazovi u karijernom savetovanju dece migranata koja su uključena u obrazovni sistem i odraslih koji su u potrazi za poslom.
Ana Čant sa Kenterberijskog univerziteta istakla je značaj saradnje između karijernih savetnika, migranata i edukatora, i o izazovima u odnosu koji nastaju kada se različitosti sretnu sa vrednostima. Olga Kostula govorila je o psihološkim faktorima u radu sa migrantskom populacijom i o jačanju kapaciteta karijernih savetnika da pomognu klijentima u izgradnji perspektive budućnosti.
Predstavnice Beogradske otvorene škole imale su priliku da na ovoj konferenciji putem poster prezentacije predstave i projekat ALMIT – Brža integracija migranata na tržište rada kroz mapiranje veština i obuku.
Projekat ALMIT – Brža integracija migranata na tržište rada kroz mapiranje veština i obuka, ima za cilj da pronađe načine za lakšu integraciju migranata na tržište rada i tokom projekta će biti osmišljeno i pilotirano više treninga i obuka iz oblasti srpskog jezika, građanskog vaspitanja i interkulturalnog učenja. Ovaj projekat je finansiran od strane Evropske unije, kroz Program za zapošljavanje i socijalne inovacije.