Zeleni ciljevi održivog razvoja u 2020. godini
Kraj godine tradicionalno je rezervisan za svođenje računa i sumiranje utisaka. Globalna COVID -19 pandemija definitivno je obeležila ovu godinu i sve aktivnosti koje su se tokom nje dešavale. Koronavirus nije zaobišao ni ekološki sektor, pa smo i tu mogli čuti oprečna mišljenja, dok se sa jedne strane pratilo koliko je usporavanje ljudskih aktivnosti uticalo na oporavak planete, sa druge strane globalna pandemija usporila je ili gotovo zaustavila neke globalne procese u cilju borbe za održivu planetu.
U ovom tekstu probaćemo da sumiramo šta se sve dešavalo i koliki je napredak postignut kada su u pitanju takozvani zeleni ciljevi održivog razvoja.
Pod "zelenim" ciljevima održivog razvoja (COR) podrazumevamo ciljeve pod rednim brojem: šest – čista voda i sanitarni uslovi, sedam – dostupna i obnovljiva energija, jedanaest – održivi gradovi i zajednice, dvanaest – odgovorna potrošnja i proizvodnja, trinaest – akcija za klimu i cilj petnaest život na planeti zemlji. Detaljnije o svim ovim ciljevima pisali smo tokom godine i mogli ste o pojedinačnim ciljevima čitati svakog meseca u EKŽurnalu.
Kako smo o problemima već detaljno pisali, a i u želji da unesemo malo pozitivne energije u novu godinu, u ovom tekstu fokus će biti na pojedinim pozitivnim stvarima koje su se desile tokom 2020. a koje mogu da doprinesu ostvarivanju COR.
Šta nas je COVID – 19 naučio?
Globalna pandemija je još jednom potvrdila ono što su nam mame i bake godinama pričale "bolje sprečiti nego lečiti". Prevencija u doba opšteg straha od virusa pokazala se kao ključna. A već na početku pandemije ispostavilo se da je dostupna čista voda ključna za prevenciju i borbu protiv virusa. Danas je svima jasno koliko je važno da se peru ruke i održava lična higijena, a čini se da je podignuta svest da danas puno ljudi na planeti živi bez dostupne čiste vode i da je neophodna izgradnja boljih sistema za vodosnabdevanje, kao i obezbeđivanje sanitarnih uslova u javnim zgradama, a pre svega u zdravstvenim ustanova i školama.
Uz dostupnu pitku vodu zarad obezbeđivanja minimalnih uslova života neophodno je čovečanstvo opskrbiti i čistom i dostupnom energijom. Još uvek se u svetu preko 3 milijarde ljudi oslanja na drvo, ugalj, ili životinjski otpad za kuvanje i grejanje, da bi tim ljudima pomoglo, a time i ublažile klimatske promene potrebna je brza energetska tranzicija ka obnovljivim izvorima energije. A ove godine smo videli da su obnovljivi izvori energije i te kako konkurenti, tako su postavljeni neki rekordi u njihovoj proizvodnji.
U Velikoj Britaniji je pad potražnje za energijom uz rast dobijene energije iz vetra doveo da toga 2020. bude najzelenija godina. Takođe tokom 2020. Velika Britanija je prvi put od početka korišćenja uglja uspela da u toku 30 dana podmiri svoje potrebe za električnom energijom bez upotrebe uglja. Ovo je i veliki simbolični uspeh kad se zna da je Velika Britanija kolevka korišćenja uglja, čija se upotreba sa britanskih ostrva proširila svuda po svetu. Velika Britanija je samo jedan od primera, i druge države širom sveta postizale su rekorde kada je u pitanju dobijanje energije iz obnovljivih izvora.
Sva pitka voda ovog sveta i sve moguće vetrenjače i solarni paneli neće biti dovoljni ukoliko se ne promene i obrasci proizvodnje i potrošnje. Tokom aprila, dok je ceo svet bio zaključan u svojim domovima, ukoliko ih ima, puno ljudi je moglo da uvidi šta su stvarne potrebe a šta samo generisane. Tokom 2020. godine globalni ekološki otisak se malo smanjio prvi put posle mnogo godina. Kako ovo ne bi ostala samo anomalija neophodno je da se što pre donesu politike koje će obezbediti dugoročno smanjenje ekološkog otiska, koji će pratiti unapređenje kvaliteta života. Pandemija nudi priliku za izradu planova oporavka koji će imati ekološku i socijalnu komponentu i koji mogu doprineti izgradnji održivije budućnosti.
Održivije budućnosti nema bez održivih gradova. Gradovi su najveći potrošači energije, vode kao i drugih resursa, a čak 70% ljudske emisije gasova sa efektom staklene bašte dolazi iz urbanih predela. Više od 90% slučajeva inficiranih koronavirusom detektovano je u gradovima. Sve ovo jasan je pokazatelj da način planiranja gradova mora biti promenjen kako bi se suzbio, ne samo ovaj virus, već i neki budući koji su sve verovatniji kako se urbane površine šire na račun prirode.
Globalna pandemija nas je naučila i to da kada čovek pomisli da vlada prirodom ona može da zada i protiv udarac. Širenje ljudskih naselja i poljoprivrednih površina dovelo je do smanjenja ukupnog biodiverziteta i to pokazuju različiti izveštaji. Ukoliko se ovaj trend ne preokrene i kako ljudi budu u sve češćem kontaktu sa divljim životinjama koje će ili nestajati ili biti primorane da naseljavaju gradove, raste mogućnost da različiti virusi i bakterije pređu sa životinja na ljude. Zato je važno zaštititi čitave ekosisteme jer se time i najbolje štite i pojedine vrste.
Sačuvati pojedine vrsta poput pandi, belih medveda ili plavih kitova jeste od esencijalne važnosti, ali neće biti moguće sačuvati ove vrste kao ni stotine hiljada drugih ukoliko dođe do trajne promene klimatskih uslova na planeti. Klimatske promene su najveći izazov današnje generacije, i borba protiv klimatskih promena pokazaće da li je globalno čovečanstvo sposobno da odraste i živi u skladu sa prirodom ili će nastaviti da srlja u propast ostavljajući naredne generacije bez budućnosti.
Sa smanjenjem emisija gasova sa efektom staklene bašte od 7%, 2020. godina je rekordna, ali potrebno je nastaviti sa aktivnim radom na ovom polju da bi se sprečilo da tokom 2021. emisije porastu, jer nam je potrebno čak i više od tih 7% godišnje ukoliko želimo da ostanemo unutar granice od 1.5 stepeni, predviđene sporazumom iz Pariza.
A gde se u celoj ovoj priči o „zelenim“ COR nalazi Srbija?
U Srbiji se stvari za sada odvijaju jako sporo, kasni se sa implementacijom COR, a često i nedostaju podaci da bi moglo i da se utvrdi pravo stanje stvari. Dobra vest je da se o COR sve više priča i da se sve više istražuje, pa početkom naredne godine očekujemo izveštaj o pripremljenost Srbije za sprovođenje Agende 2030, ali i druge događaje na ovu temu.
Kako dalje u 2021. godini?
Na kraju kada sve sumiramo na globalnom nivou ostvaren je neki napedak kada su u pitanju ekološke politike povezane sa "zelenim" ciljevima održivog razvoja, ali ceo svet čeka još dosta posla pogotovo kada se stvari ponovo vrate u "normalu". A možda je ovo i pravo vreme da shvatimo – situacija pre globalne pandemije zapravo i nije bila "normalna" i da nam je potrebno da svi zajedno pronađemo u 2021. godini neku novu i održivu "normalnost".
Predrag Momčilović
Izvor fotografije: Freepik.com