Mnoge odluke koje se donose danas, u svetu neizvesnosti i nesigurnosti, barem su za nekoliko nijansi teže. Kako se odlučiti za srednju školu, za visoku školu ili fakultet u svetu rastuće nezaposlenosti, kako se suočiti sa gubitkom posla i kako u ovim okolnostima razmišljati o razvoju karijere? Ova pitanja nisu nova, ali su izazovi sada neuobičajeni i drugačiji. Kako bi se obezbedila odgovarajuća podrška u ovim oblastima, u ovom trenutku se u mnogim zemljama predlaže inteziviranje mera karijernog vođenja i savetovanja (KViS).
Karijerno vođenje i savetovanje podrazumeva set usluga i aktivnosti koje imaju za cilj pružanje podrške u procesu donošenja odluka koje se tiču obrazovanja, obuka i zanimanja, upravljanja svojom karijerom kao i u razmatranju rada, slobodnog vremena i učenja uzimajući u obzir nove informacije i iskustva i preduzimanju koraka na osnovu toga.[1]
Prema najnovijem međunarodnom istraživanju, karijerni praktičari i drugi eksperti izveštavaju da je traženje podrške u vidu karijernog vođenja i savetovanja poraslo u periodu pandemije. Kroz ovo istraživanje, podržano od velikih međunarodnih organizacija kao što su Evropska fondacija za obuku, Međunarodna organizacija rada, Organizacija za ekonomski razvoj i saradnju i druge,[2] zabeleženi su glavni trendovi u vezi sa KViSom od početka pandemije. Kako se ti trendovi porede sa onima zabeleženim u Srbiji?
Veliki broj mladih ostaje uskraćena za usluge KViS
Karijerni savetnici su prema istraživanju zabeležili naročiti porast u traženju usluga karijernog vođenja od strane učenika i studenata, naročito onih koji su u završnim godinama škola i fakulteta i onih koji su uključeni u programe praksi. Za Srbiju nemamo podatke o tome da li postoji povećanje u traženju usluga, ali nedavno objavljeno istraživanje Položaj i potrebe mladih iz 2020. godine, pokazalo je da i dalje veoma veliki broj mladih, preko polovine njih, navodi da nisu učestvovali u aktivnosti karijernog vođenja i savetovanja.
Ovaj procenat, koji je nekoliko godina za redom bio sve manji, u 2020. godini je prvi put u porastu, što zabrinjava imajući u vidu neophodnost podrške mladima u okolnostima u kojima se procenjuje da će oni biti među grupama stanovništva koji su najviše pogođeni posledicama pandemije.
Značajan trend je i da se među onim mladima koji jesu koristili ove usluge, povećava broj onih koji usluge dobijaju kroz sistem obrazovanja, od strane škola i fakulteta, što je u skladu sa brojnim merama za povećanje pristupa uslugama KViS-a u formalnom sistemu obrazovanja.
Podrška karijernom razvoju odraslih nije dovoljna
Prepoznato je da je ključno da karijerno vođenje bude dostupno pojedincima bilo kog uzrasta, u bilo kom trenutku života. Iako možda zaposleni nisu prva grupa stanovništva na koju bismo pomislili u ovom kontekstu, i oni su jedna od grupa za koju su karijerni savetnici u različitim zemljama zabeležili da sada češće traže podršku, naročito oni koji rade u profesijama pod većim rizikom u situaciji pandemije.
Međutim, podaci koje imamo prikupljeni kroz međunarodni projekat Connect! u kojem učestvuje i Srbija, ukazuju na to da kompanije nedovoljno koriste tehnike karijernog razvoja svojih zaposlenih. U ovoj oblasti ima izuzetaka, naročito među velikim kompanijama, međutim, dodatne ankete su pokazale da su ove usluge najčešće dostupne novim zaposlenima, potencijalnim talentima i menadžerima, a da druge grupe zaposlenih imaju manji pristup ovim merama.
Karijerno vođenje se sve češće odvija onlajn
Kao i brojne druge aktivnosti, karijerno savetovanje i karijerno informisanje se takođe sada češće odvija onlajn. U većini zemalja su u vreme pandemije iskorišćeni već postojeći veb-portali sa informacijama o obrazovnim opcijama i tržištu rada, kao i mogućnosti telefonskog i onlajn karijernog savetovanja. U pojedinim su primenjeni novi pristupi – uključujući veću upotrebu društvenih mreža i razvoj novih onlajn usluga. Naročito je važna pravovremena diseminacija informacija o budućim potrebama za veštinama i promenama na tržištu rada. Što se tiče situacije u Srbiji, istraživanje BOŠ-a je pokazalo da je povećan broj upita za onlajn karijernim savetovanjem, naročito u periodu kada su škole bile zatvorene. Ovo upućuje na potrebu za daljim povećanjem dostupnosti karijernom informisanju i karijernom savetovanju koje se sprovodi onlajn.
Važna je još veća saradnja
Karijerno vođenje i savetovanje u Srbiji je do sada bilo prepoznato u svim strateškim dokumentima u oblasti zapošljavanja, obrazovanja i mladih, kao i u zakonskom okviru. Za razliku od pojedinih susednih zemalja, kao što su Crna Gora i Hrvatska, nakon isteka akcionog plana Strategije karijernog vođenja i savetovanja 2014. godine, u skorijem periodu nije usvojen nijedan planski dokument posvećen specifično karijernom vođenju i savetovanju.
Poslednji pregled stanja u pogledu politika i praksi karijernog vođenja i savetovanja u Srbiji, rađen u okviru projekta Evropske fondacije za obuku, ukazuje na kapacitete koji postoje na sistemskom, organizacionom nivou i na nivou praktičara karijernog vođenja i savetovanja, kao i na to u svim ovim oblastima postoji značajan napredak i primeri dobre prakse. Važan korak u sistemu osiguranja kvaliteta napravljen je usvajanjem Pravilnika o standardima usluga karijernog vođenja i savetovanja, i aktivnostima vezanim za njegovu primenu, uključujući informisanje, izmenu pravnih dokumenata, obuke i promociju. Pa ipak, od početka pandemije, nisu donesene specifične mere koje bi se odnosile na povećanje dostupnosti usluga karijernog vođenja i savetovanja.
Iako se brojne institucije bave pružanjem usluge karijernog vođenja, još uvek ne postoje ustanovljeni mehanizmi koordinacije, koji su od ključnog značaja kako iz ugla politike – da bi se izbegli fragmentacija politike i dupliranje napora, tako i iz ugla pojedinaca – da lakše prepoznaju šta im je na raspolaganju. U analizama je naglašeno je da je sada i više nego inače značajno povećanje saradnje između različitih pružaoca usluga, zainteresovanih strana i poslodavaca u razmatranju uloge karijernog vođenja i savetovanja u situaciji pandemije.
Potrebne nove mere u oblasti karijernog vođenja i savetovanja
Trenutni kontekst podstakao je brojne međunarodne organizacije i stručna tela koja se bave karijernim vođenjem i savetovanjem da kroz analize i saopštenja prenesu poruku da je karijerno vođenje i savetovanje sada potrebnije nego ikada. Imajući u vidu podatke koje imamo za Srbiju, neke od preporuka koje možemo da donesemo su sledeće:
# Podržati usluge onlajn karijernog informisanja i savetovanja za širok krug korisnika. Podržati primenu telefonskog karijernog savetovanja, za pojedine grupe koje imaju teži pristup internetu (možda u vidu besplatne telefonske linije).
# Sprovoditi aktivnosti za unapređenje raspoloživosti podataka o zanimanjima, traženim i neophodnim veštinama i stanju na tržištu rada. Zalagati se za uspostavljanje i promociju sistema za onlajn karijerno informisanje koji nudi sve dostupne informacije u formatu prilagođenim korisnicima.
# Podržati razvoj kompetencija karijernih praktičara u oblasti informisanja i u oblasti savetodavnog rada kroz obuke i povećanje dostupnih resursa za usavršavanje. Pored toga, karijernim praktičarima je neophodna i materijalna i finansijska podrška, kako bi unapredili dostupnost usluga većem broju pojedinaca.
# Kako bi se izbegli fragmentacija mera i udvostručavanje napora, kao i da bi se svim pojedincima olakšao pristup uslugama karijernog vođenja, treba doneti odluku o osnivanju radne grupe ili drugog tela za razvoj javnih politika i sistema karijernog vođenja, koje bi okupile i predstavnike vlasti iz sektora obrazovanja i zapošljavanja, kao i predstavnike drugih zainteresovanih strana, uključujući organizacije civilnog društva.
# Karijerno vođenje i savetovanje ima važnu ulogu u oporavku od posledica pandemije, ne samo u pogledu zapošljavanja, već i u pogledu podrške celoživotnom učenju i socijalnom uključivanju. Stoga, treba da ima važno mesto u strategijama koje se odnose na zapošljavanje, obrazovanje i na mlade, a s obzirom na to da je u sledećem periodu važan brz, sistematičan i usklađen pristup povećanju dostupnosti ovih usluga, preporuka je i donošenje programa, posebnog planskog dokumenta, posvećenog ovoj temi.
[1] Organization for Economic Co-Operation and Development. (2004). Career guidance and public policy: Bridging the gap. Paris: OECD; Hooley, T., Sultana, R. & Thomsen, R. (2018). Career Guidance for Social Justice. New York: Taylor & Francis.
[2] Takođe, istraživanje je podržano i od strane Evropske komisije, Evropskog centa za razvoj stručnog obrazovanja, Organizacije UN za obrazovanje, nauku i kulturu i Međunarodnog centra za karijerni razvoj i javne politike. Više informacija: Cedefop; European Commission; ETF; ICCDPP; ILO; OECD; UNESCO (2020). Career guidance policy and practice in the pandemic: results of a joint international survey – June to August 2020. Luxembourg: Publications Office of the European Union. http://data.europa.eu/doi/10.2801/318103
Aleksandra Đurović, Beogradska otvorena škola