Šta utiče na naše izbore u vezi sa karijerom? Da li se vodimo time da sledimo svoje snove? Da li brinemo i o tome koji poslovi su traženi na tržištu rada? Koliko na naše izbore utiču porodica i prijatelji? A da li u našim izborima u vezi sa karijerom ima mesto briga o životnoj sredini?
Neka od ovih pitanja su postavili i istraživači koji se bave karijernim vođenjem i savetovanjem, odnosno aktivnostima koji se sastoje u pružanju podrške pojedincima u bilo kom delu njihovog života da donesu odluke koje se tiču obrazovanja i zanimanja i upravljanja svojom karijerom. U pružanju podrške pojedincima u vezi sa njihovom karijerom, karijerni savetnici se uvek bave budućnošću. Kako se odluke koje se donose uklapaju u odnosu na kretanja na tržištu rada, jedno je od čestih pitanja koje karijerni savetnici ohrabruju pojedince da ga postave. Pa ipak, budućnost o kojoj je reč je i budućnost u kojoj će promene u životnoj sredini u velikoj meri uticati na broj i kvalitet poslova.
Možda mislimo da se problemi u vezi sa životnom sredinom ne odražavaju na nas i na naše poslove. Međutim, realnost je potpuno drugačija. Bilioni poslova u različitim sektorima širom sveta se oslanjaju na prirodne resurse, ili na ekosistemske usluge. Odsustvo nepogoda kao što su oluje i preterane vrućine, nezagađen vazduh, takođe su preduslov neometanog obavljanja mnogih poslova. Pri tome, rad osoba iz marginalizovanih društvenih grupa posebno je osetljiv na efekte klimatskih promena.
Aspekti životne sredine prilikom planiranja karijere prepoznati su i u strateškim dokumentima. Evropska komisija u izveštaju za 2019. godinu za obrazovanje i obuku ističe važnost poslova i zanimanja koja minimalizuju štetu po životnu sredinu i takođe ističu značaj važnosti “zelenih karijera”, održivosti i promocije održivog načina života.
Imajući u vidu ove podatke, jasno je da je važno da se oni uzmu u obzir na svim nivoima: od pojedinaca koji donose odluke o srednjoj školi ili fakultetu ili onih koji menjaju posao, preko karijernih praktičara koji im pomažu u ovim i sličnim odlukama do samih mera javnih politika koje određuju kako će se karijerno vođenje i savetovanje sprovoditi. Tako je nastala ideja o „zelenom karijernom vođenju“, u kojem razmišljanje o životnoj sredini postaje relevantno i za izbore u vezi sa karijerom.
Kakav svet želimo i šta ćemo uraditi po tom pitanju?
Zeleno karijerno vođenje postavlja i pitanje u čemu se sastoji odgovornost pojedinca za karijerni razvoj. Istraživači koji se njima bave navode da teorije karijernog vođenja i savetovanja u kontekstu zapadnjačke kulture, često u fokus stavljaju pojedinca koji ima odgovornost da se informiše, definiše ciljeve kada je u pitanju njegova karijera, preuzme potrebne korake i snosi odgovornost za uspeh ili eventualni neuspeh svoje karijere. Međutim, ovakvo shvatanje zanemaruje stvarnost da nemaju svi istu mogućnost izbora, zbog raznih razloga uključujući siromaštvo, pripadanje nekoj grupi koja nije tretirana na jednak način na tržištu rada, ili nedovoljni broj kvalitetnih poslova.
Dok zapadne teorije i karijerni praktičari stavljaju u fokus pojedinca koji teži ostvarenju sopstvenih ciljeva, istočne kulture daju nešto drugačiju perspektivu, a jedan od primera je posmatranje života i karijere kao isprepletanih i predstavljenih kao igra kroz četiri faze - učenje, porodica i zajednica, razvoj karijere ali ne samo u ličnu korist i služenje čovečanstvu. Zeleno karijerno vođenje nas upravo podseća da pitanja u kakvom svetu želim da živim, i koja je moja uloga u vezi sa tim, jeste jedno od pitanja na koje pojedinci sami, ili uz podršku karijernih praktičara, treba da pokušaju da daju odgovor.
Uz to, razlika među generacijama je takođe podstakla razmišljanje o potrebi za očuvanjem životne sredine. Stiven Robertson ističe da je Generacija Z (rođeni između 1995. i 2012. godine) mnogo ekološki osvešćenija u odnosu na prethodne generacija, i da su često inspirisani aktivizmom drugih mladih, poput Grete Tanberg. S tim u vezi, važno je da praksa karijernog vođenja i savetovanja uzima u obzir i ovakve promene i tendencije koje se javljaju kod svake generacije.
Šta to znači za one koji donose odluke vezane za karijeru?
Za svakodnevnu praksu karijernih savetnika to na primer znači da informativni materijali o zanimanjima treba da uključe aspekte zaštite životne sredine, da pojedince podrže da pri donošenju odluke o karijeri uzimaju u obzir implikacije i uticaj na životnu sredinu, da biraju poslove u organizacijama koje zaista usvajaju poslovne prakse održive za životnu sredinu…
Kakva su to zanimanja koja uzimaju u obzir očuvanje životne sredine? Možda bi prva pomisao bila da bi trebalo da se bavi zanimanjima kao što su ekolog, inženjer za zaštitu zaštitu životne sredine, stručnjak za upravljanje otpadom.
Međutim, u najvećem broju zanimanja mogu da se uzmu u obzir „zeleni“ aspekti, te postoji prostor za primenu različitih mogućnosti koje predstavljaju poželjne prakse koje nisu štetne za životnu sredinu, poput baštovana koji koriste sredstva za zaštitu biljaka bez pesticida, pravnika koji se bave samo oblašću životne sredine, inženjera saobraćaja koji se bave smanjenjem zagađenja, poljoprivrednika koji primenjuju koja su pogodna za očuvanje životne sredine, slikara koji koriste netoksične i razgradive boje, zidara koji koriste prirodne izolacione materijale, modnih dizajnera koji koriste reciklažne materijale....
Zelena rešenja su često primenljivija u praksi nego što nam se čini na prvi pogled. Na primer, u Ujedinjenom Kraljevstvu čak postoji koncept “zelenih” frizerskih salona koji kompostiraju, popravljaju, ponovo upotrebljavaju i recikliraju materijale koje koriste u svom svakodnevnom radu - od metalnih delova tube farbe za kosu, do plastičnih bočica šampona.
Ovakve prakse pokazuju da je nekad za zelena zanimanja dovoljno da postoji želja pojedinca da promeni nešto u svojoj sredini i svom poslu. U kontekstu odgovornosti prema zajednici, govorimo o karijeri koja uzima u obzir zaštitu životne sredine i razvoj ekološke svesti. U zelenom pristupu karijernom vođenju se prepoznaju ograničenja usled nedovoljno obezbeđenih uslova kada je reč o izborima o pravcu naše dalje karijere, kao i činjenica da nije uvek opravdano shvatanje karijernog razvoja kao nečega što je u potpunosti odgovornost pojedinca, već i karijernih savetnika ali i čitavog društva, ukoliko teži da ostvari pozitivne promene. Pojedinci u tome ne bi trebalo da budu sami, već je važno da imaju podršku karijernih praktičara, ali i celog društva.
Više o praksama “zelenog” karijernog vođenja i savetovanja možete pročitati na sledećim linkovima: