Tokom 2021/22 Evropska fondacija za obuku (ETF) je sprovela pregled nacionalnih sistema podrške karijernom razvoju u svim zemljama Zapadnog Balkana kako bi se prikupile činjenice i podaci o postojećim politikama i praksama. Pregled obuhvata celoživotno karijerno vođenje za sve, obrazovanje za karijeru, podršku karijernom razvoju zaposlenih, uključujući i one u nestandardnim oblicima zaposlenja.
Rezime ključnih nalaza za Srbiju
Postojeći okvir politika za obrazovanje, zapošljavanje i mlade prepoznaje različite mehanizme podrške karijernom razvoju i jasno utvrđuje odgovorne institucije sa identifikovanim i diferenciranim ulogama u zavisnosti od prioritetnih ciljnih grupa. Akcioni plan koji se odnosi na sveobuhvatni strateški dokument za KViS je istekao 2014. godine. Standardi usluga karijernog vođenja i savetovanja, usvojeni kroz Pravilnik, prepoznati su u strateškim i regulatornim dokumentima kao okvir za osiguranje kvaliteta sistema podrške karijernom razvoju u svim oblastima. Zainteresovane strane i organizatori aktivnosti podrške karijernom razvoju sarađuju na nacionalnom i lokalnom nivou. Međutim, ova saradnja se trenutno odvija samo u okviru određenih oročenih zadataka ili projekata.
Timovi sastavljeni od nastavnika i stručnih saradnika trebalo bi da ponude najveći deo aktivnosti KViS u srednjim školama i profesionalnu orijentaciju u osnovnim školama prvenstveno kao vannastavne i izborne aktivnosti. Ne postoje precizni noviji podaci o njihovom radu, ali raspoloživi dokazi pokazuju da obim i kvalitet usluga koje se nude učenicima značajno variraju. KViS u programima dualnog obrazovanja se dodatno podstiče, ali se uglavnom posmatra kao sredstvo za promovisanje upisa u programe dualnog stručnog obrazovanja i kao podrška uspehu programa učenja kroz rad. Izborni predmet Građansko vaspitanje se bavi temama u vezi sa razvojem karijere u vrlo ograničenoj meri. Broj i kvalitet usluga karijernog vođenja koje se nude studentima variraju u zavisnosti od raspoloživih kapaciteta. Neke visokoškolske ustanove počele su sa uvođenjem izbornih modula iz oblasti VUK; međutim, potrebni su dalji napori da se unapredi razvoj veština upravljanja karijerom.
Nacionalna služba za zapošljavanje je ključni pružalac usluga podrške karijernom razvoju za nezaposlene i zaposlene građane u okviru svoje evidencije. Međutim, ograničeni resursi i nizak stepen upotrebe IKT-a onemogućavaju obimniji i ciljaniji domet. Dominantan način razmišljanja u vezi sa karijernim vođenjem je sprečavanje pogrešnih izbora zanimanja i usklađivanje ponude veština sa potražnjom na tržištu rada. Ostali pružaoci usluga karijernog razvoja su kancelarije za mlade, organizacije civilnog društva i projekti koji pokazuju fleksibilnost u prilagođavanju pristupa potrebama ciljne grupe. Nedostatak profesionalnih karijernih praktičara, održivosti i kontinuiteta u pružanju usluga, ometaju njihov razvoj.
Ključni pružaoci usluga podrške razvoju karijere zaposlenih su službe za ljudske resurse u kompanijama. Kolektivni ugovori dostupni zaposlenima u javnoj upravi garantuju profesionalni razvoj, ali nije predviđena podrška u karijernom vođenju. Učešće udruženja poslodavaca je ograničeno na organizovanje obuka. Mala i srednja preduzeća zaostaju za velikim u pružanju podrške karijernom razvoju svojim zaposlenima. Postoji sve veća potreba za pružanjem usluga rastućoj grupi samozaposlenih, koji su prepušteni sami sebi, kao i onima koji rade u neformalnim ekonomskim tokovima.
Sredstva za finansiranje aktivnosti podrške za razvoj karijere obezbeđuju se iz centralnog budžeta, grantova i donacija od međunarodnih organizacija ili iz privatnih izvora. Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i Ministarstvo omladine i sporta planiraju sredstva za aktivne mere politike zapošljavanja koje sprovodi NSZ i programe koje realizuju kancelarije za mlade i OCD kako bi podstakli zapošljivost mladih. Budžetom Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i pokrajinskih prosvetnih vlasti planirana su sredstva za zarade nastavnika i stručnih saradnika bez novčanog podsticaja za aktivnosti KViS.
Nacionalna služba za zapošljavanje pruža usluge prilagođene različitim osetljivim grupama ili teže zapošljivim građanima i daje prioritet njihovom pristupu aktivnim merama politike zapošljavanja. Međutim, samo jedna trećina mladih nezaposlenih je na evidenciji NSZ. Podaci (prikupljeni u okviru Connect! projekta) takođe pokazuju da su osobe sa invaliditetom, stariji zaposleni, zaposleni koji su pred penzijom, kao i migranti, ređe prepoznati od strane praktičara karijernog vođenja. Prema podacima iz izveštaja koje objavljuje Ministarstvo omladine i sporta, čak 54,8% mladih izjavilo je da nije učestvovalo ni u jednoj aktivnosti karijernog vođenja i savetovanja, što pokazuje da pristup podršci za razvoj karijere ostaje izazov, čak i za opštu populaciju mladih.
Zbog želje da usled pandemije prilagode sprovođenju aktivnosti, gotovo svi provajderi prebacili su svoje usluge podrške za razvoj karijere na onlajn ili hibridni format, a pokrenute su i neke nove usluge. Akcioni plan za Strategiju razvoja obrazovanja definiše nekoliko indikatora koji se odnose na razvijanje digitalnih kompetencija, ali nijedan ne precizira e-Vođenje ili slično. S druge strane, pojedine analize pokazuju da je među mladima evidentna potreba da traže podršku za razvoj karijere onlajn.
Svrha Standarda usluga karijernog vođenja i savetovanja je da dâ smernice kako da se razvijaju usluge, programi, organizacione procedure, kompetencije praktičara tako da ciljevi i ishodi budu usmereni na razvoj veština upravljanja karijerom, kao i da se vrednuju, samoevaluiraju i poboljšaju postojeći programi i usluge. Strateška dokumenta za obrazovanje, zapošljavanje i omladinu predviđaju implementaciju standarda, uglavnom kroz promociju. Kvalifikacije praktičara KViS variraju jer ne postoje master diplome ili diplome osnovnih studija ili barem kratki programi studija i mehanizmi licenciranja. Ipak, većina programa za obuku nastavnika i drugih praktičara koji se nude u Srbiji je u skladu sa standardima, iako ovo usklađivanje još uvek nije postavljeno kao obavezan zahtev, uprkos pojedinim inicijativama.
Dostupni su brojni internet materijali koji pružaju informacije o karijeri, ali oni nisu ni sveobuhvatni ni objedinjeni. Još jedan izazov je upotrebljivost i prilagođenost nekih informacija potrebama mladih. Praćenje podrške za razvoj karijere vrši se na nivou svakog sistema na osnovu indikatora navedenih u akcionim planovima ili projektima, bez agregiranja svih raspoloživih podataka. Uloženi su napori da se na koordinisan način prati sprovođenje standarda, ali je potreban dalji podsticaj kako bi se osigurao kontinuitet prikupljanja podataka.
Tri prioritetne oblasti praktičnih politika
Na osnovu ključnih nalaza pregleda sistema podrške karijernom razvoju, konsultativnih sastanaka i sastanaka za validaciju istraživanja sa ključnim zainteresovanim stranama, identifikovane su sledeće prioritetne oblasti.
1) Koordinacija i saradnja. Identifikovati međuresorno i međusektorsko telo oslanjajući se na neku od postojećih struktura i ovlastiti ga da koordinira politike i prakse podrške karijernom razvoju na sistemskom nivou, kako bi se osigurala strukturisana dugoročna koordinacija u različitim sektorima i usmeravao razvoj reformi u pogledu koordinacije, usluga, finansiranja, pristupa, upotrebe tehnologija u karijernom vođenju i osiguranja kvaliteta. Usmeriti rad radne grupe na prilagođavanje svih usluga standardima KViS i praćenje sprovođenja sva 4 elementa standarda prvenstveno u sektoru obrazovanja, zapošljavanja i omladine.
2) Jačanje kapaciteta za obezbeđivanje boljeg pristupa. Osigurati pristup obrazovanju za karijeru i karijernom vođenju i savetovanju za sve učenike od osnovnog do visokog obrazovanja i za što veći broj nezaposlenih lica. Jačati kapacitete praktičara karijernog vođenja i timova koji rade u oblasti obrazovanja, zapošljavanja i pružanja usluga mladima u skladu sa standardima KViS kako bi se rešio problem velikog broja mladih ljudi koji nemaju pristup KViS i velikog broja nezaposlenih i neaktivnih osoba; time se pomaže mladim ljudima u Srbiji da se nose sa kontinuiranim iskustvom teškog pristupanja tržištu rada, nalaženju stabilnog zaposlenja i očuvanju zaposlenosti na osnovu razvijenih veština upravljanja karijerom.
3) Upotreba tehnologija. Revidirati postojeće onlajn i digitalne usluge za KViS, a posebno za informisanje o karijeri, u oblastima obrazovanja (kvalifikacije, obrazovni profili, škole, itd.), zapošljavanja (klasifikacija i opis zanimanja, informacije o tržištu rada) i omladinskih organizacija (takođe iz civilnog društva i donatorskih projekata) i razviti plan za integraciju usluga kroz jedinstvenu platformu u srednjoročnom i dugoročnom periodu. Uključiti ciljne grupe korisnika kako bi se osigurala prilagođenost usluga njihovim potrebama. Osloniti se i nadovezati na platforme planirane strategijama u oblasti obrazovanja i zapošljavanja.
Celokupan tekst publikacije Izveštaj o pregledu nacionalnog sistema podrške karijernom razvoju – Srbija dostupan je ovde.