U okviru inicijative pod nazivom "Come back to school to enjoy and learn" okupili su se alumnisti BOŠ-a 29. januara 2015. godine u prostorijama Beogradske otvorene škole kako bi se družili i razgovarali o bitkoinima. Sledi sažetak uvodnog predavanja Tanje Milovanović, koordinatorke Centra za proučavanje informacionih tehnologija Beogradske otvorene škole, za sve one koji nisu mogli da dođu.
Bitkoin kao globalna komplementarna valuta
Pored dominantnih tzv. fiat valuta, koje su svoj dominantni položaj dobile pre svega time što su ih države odredile kao sredstvo kojim se plaća porez, danas na tržištu koegzistira oko 4000 paralelnih valuta tzv. komplementarnih valuta. Osnovna funkcija takvih valuta je da pospeše ekonomsku aktivnost, uglavnom na lokalnom nivou. Obično se pojavljaju u vremenima krize, kada novca nema dovoljno (mada bi neki ekonomisti rekli da je izjava „nema dovoljno novca“ ravna onoj koju izgovara građevinski inženjer „nemamo dovoljno centimetara“). U Švajcarskoj, u kojoj vrlo uspešno egzistira dvovalutni sistem – franak, kao fiat valuta, i WIR, kao komplementarna valuta, WIR je nastao posle velike depresije 1930. godine. Ovu valutu, tačnije kreditni sistem u toj valuti, kreirala su dvojica biznismena. WIR banka je nastala kao neprofitna banka - banka bez provizije među članovima, kojih je na početku bilo 16. Oni su jedni druge kreditirali, zaduživali se u WIRovima, a vezivalo ih je poverenje i ugled, što je ovoj valuti dalo težinu i vrednost. Danas iza transakcija u WIRovima, čija je ukupna aktiva oko 3 milijarde franaka, stoji 62.000 članova ove zajednice. Primer dvovalutnog sistema u Švajcarskoj, pored mnogih drugih posebno zastupljenih u Latinskoj Americi, pokazuje potencijal koji paralelne valute mogu imati i za makroekonomsku stabilnost, koja je svako malo na svetskoj agendi.
Bitkoin kao decentralizovan sistem
Bitkoin je vrsta komplementarne virtualne valute. Inovacija bitkoina nije u tome što je virtualan (kao npr. e-gold iz 1996) već u decentralizovanosti – sistemom i komunikacijskim protokolima upravlja zajednica. Može se reći da je bitkoin prva decentralizovana kriptovana komplementarna valuta. Transakcije u bitkoinima obavljaju se posebno osmišljenim bitkoin protokolom - posredstvom desktop aplikacije, raznih tzv. wallet (novčanik) programa otvorenog koda, koji se instaliraju na računaru. Protokol je zasnovan na tehnologiji asimetričnog kriptovanja, razmeni javnog i privatnog ključa (slično tehnologiji digitalnog potpisa). Evidenciju i verifikaciju transakcija poput banke u ovom sistemu obavlja zajednica. Da bi se transakcije obavljene preko wallet aplikacije verifikovale, neophodno je da bilo ko iz zajednice reši zadatak i otkrije kod koji zatvara blok transakcija obavljenih, u proseku, u poslednjih 10 minuta. Rešenjem se verifikuju transakcije, i tek onda u svom novčaniku možete imate bitkoine za naplaćenu uslugu ili proizvod, ili obrnutno. Rešenjem zadatka zatvara se i verifikuje desetominutni blok sa svim transakcijama u tom vremenskom periodu, i taj blok se dodaje na lanac prethodnih istih takvih blokova. Zapisi svih transakcija u formi lanca blokova nalaze se na svakom računaru sa instaliranom wallet aplikacijom. Tako je svaki član zajednice globalna narodna banka, sa arhivom svih transakcija.
Bitkoin je zapravo ozbiljna igrica za izvrtanje socijalnih konstrukcija koje doživljavamo kao prirodne.
Kako do bitkoina?
Bitkoini se mogu steći prodajom usluga i proizvoda, što može da uradi svako ko želi. Dovoljno je da istakne da prima bitkoine, prethodno otvori svoj novčanik/wallet i direktne peer-to-peer transakcije idu preko wallet aplikacije inastalirane na desktopu, bez provizije.
Bitkoini se mogu kupiti ili prodati na berzi, tj. u određenim menjačnicama – u bilo kojoj valuti, uz proviziju menjačnice.
I na kraju, ili zapravo pre svega, oni se mogu iskopati (mining – rudariti). Sistem bitkoina osmislili su ljudi pod pseudonimom Satoši Nakamoto. Softver je napravljen tako da emulira iskopavanje zlata. U početku ga je bilo puno i svako je mogao lopatom da zagrebe i uzme puno. Ono što je moglo pre godinu dana da se iskopa lopatom (lopata = kućni računar), danas može da se iskopa teškom mehanizacijom (server veliki kao kuća). Bitkoini iako nematerijalni, ograničeni su. Može ih biti maksimalno 21 milion, koliko bi ih najviše moglo biti u opticaju 2140. godine.
Bitkoini su se počeli iskopavati 2009. godine. 2140. godine, kada se završava iskopavanje, na tržištu će se naći najviše 21 milion. Sada ih je u opticaju preko 12 miliona (preko pola). Algoritam koji definiše iskopavanje bitkoina napisan je tako da iskopavanje novih bitkoina rapidno pada s vremenom. U prve četiri godine je iskopano pola (2009-2013), a druga polovina će biti iskopana u sledećih 127 godina. U prve četiri godine iskopano je 50% ukupnog broja bitkoina, sledeće četiri godine 16,6%, četiri godine kasnije 7%, četiri godine kasnije 3,3%..... u poslednje četiri godine će se iskopati 0,00000001% (što je najmanja jedinica dela bitkoina – satoši). Pravila su kao u zlatnoj groznici. Ko se prvi prihvatio taj je najviše dobio. Što se ranije uđe u priču, to će se više iskopati. Troškovi su na struji i hardveru (procesor pre svega). Više od polovine bitkoina je u rukama običnih ljudi, sada su u igri ozbiljni igrači. Sada već solo kopači ništa ne mogu da urade (osim ako baš nemaju lutrijsku sreću), pa zato se iskopavanje obavlja u jednoj vrsti zadruge - pool (puno udruženih računara koji zajedno kopaju bitkoine i kada ih iskopaju, podele ih međusobno).
Šta zapravo stoji iza procesa iskopavanja/rudarenja (mining)? Članovi zajednice posredstvom instalirane aplikacije za iskopavanje (neka od mining aplikacija) rade na rešavanju zadatka, čija je svrha otkrivanje ranije pomenutog koda za verifikaciju obavljenih transakcija u bitkoinima. Za svako otkriće koda, zadruga/pool dobije 25 bitkoina. Prosečno na svakih deset minuta se reši zadatak. Težina zadatka uslovljena je predefinisanim vremenskim periodom za izlazak bitkoina na tržište. U prve četiri godine iskopavanja, nagrada za rešen zadatak iznosila je 50 bitkoina, u periodu 2013-2017 je 25 bitkoina, i na svake četiri godine se dvostruko smanjuje. Na ovom linku https://blockchain.info/ mogu se pratiti transakcije, kao i periodi blokova verifikovanih transkacija i koji pool ih je iskopao. Pool koji reši zadatak automatski zadaje sledeći.
Nakon 2140. godine, kada se iskopa sav 21 milion bitkoina, „kopanje“ će se nastaviti, tako što će to ostati način za dolazak do bitkoina koji su već u opticaju, a koji se kao nagrada formiraju od ponuđenih provizija od svake transakcije. U interesu svakog učesnika u transakcijama biće da one budu verifikovane, pa će stoga ponuditi proviziju kako bi bilo „rudara“ koji će omogućiti verifikaciju njihovih transakciju.