Akademsko pisanje ima za cilj da podstakne akademsku interakciju studenata kroz unapređivanje njihovih metodoloških i istraživačkih kapaciteta. Usmereno je ka savladavanju osnova naučnog metoda i izoštravanju njegove upotrebe tokom pisanja završnih radova.
Akademsko pisanje obuhvata:
-
osnove naučnog metoda i kritičko ovladavanje literaturom;
-
odabir istraživačke teme, tehnike prikupljanja i analize materijala;
-
završni rad (mentorski rad).
Završni rad treba da ima više od 2000, a manje od 3000 reči (ne uključujući fusnote i rezime, kao ni beline, 10–15 stranica).
Beogradska otvorena škola obezbeđuje trenera koji će sa njima proći tehničke karakteristike i osnovna pravila akademskog pisanja, dok studenti dogovaraju sa profesorima, saradnicima instituta ili odgovornim osobama u instituciji ili organizaciji u kojoj obavljaju program prakse da im budu mentori u procesu izrade akademskog rada. Njihov zadatak jeste da odobre rad kada je tema u pitanju kao i sam sadržaj akademskog rada. Beogradska otvorena škola nije u mogućnosti da obezbedi finansijsku nadoknadu za mentore, ali ih poziva da izađu u susret studentima i pomognu im da što bolje obrade određenu temu.
Izradu Završnog rada prate sledeće faze:
-
Definisanje teme završnog rada
-
Izrada kratkog rada (u formi eseja) koji prati temu
-
Priprema predloga strukture završnog rada
-
Izrada prve verzije
-
Izrada konačne verzije i dostavljanje Beogradskoj otvorenoj školi
-
Odobrenje preporučenih radova od strane Programskog odbora Odeljenja za Studije budućnosti
-
Lektura i korektura
-
Prelom Zbornika radova
- Objava e-zbornika završnih radova studenata.
Oblasti
Studenti mogu da još u toku procesa prijave za program izaberu oblast, koju im nudi Beogradska otvorena škola, u okviru koje će biti definisana tema njihovog završnog rada. Ukoliko je nema u okviru ponuđenih studenti mogu da je dopišu.
Ponuđene oblasti: ekonomija, sociologija, pravo, politikologija, antropologija, istorija, psihologija, evropske studije, studije religije, mediji i komunikacije, društvene mreže, informacione tehnologije, studije roda, identitet i imagologija, književna istorija i teorija, studije kulture, estetika, bezbednost, geopolitika, energetika, održivi razvoj, demografija, urbanizam.