U Srbiji je vazduh zvanično prekomerno zagađen u 15 gradova i aglomeracija. Ovo je ocena kvaliteta vazduha za 2020. godinu, koju smo od Agencije za zaštitu životne sredine dobili u septembru 2021. godine. Za ocenu vazduha u prethodnoj, 2021. godini, sačekaćemo septembar ove godine. Kakav smo vazduh do sad disali ove godine, zvanično ćemo saznati, pogađate, tek na jesen 2023. godine.
Kad se posmatraju rezultati dobijeni iz zvaničnog sistema monitoringa kvaliteta vazduha, jeste da je vazduh u Srbiji čist praktično samo u mestima gde ne postoji sveobuhvatan monitoring kvaliteta vazduha. Povodom jučerašnjeg Svetskog dana zaštite životne sredine, Beogradska otvorena škola i Nacionalna ekološka asocijacija NEA, priredili su analizu podataka o kvalitetu vazduha dobijenih iz građanskih senzora, putem aplikacije X-ECO, u dosadašnjem toku 2022. godine. Kao kriterijum korišćen je broj dana sa prekomernom koncetracijom PM10 čestica, koja je zakonski definisana. Na godišnjem nivou, granična dnevna koncentracija PM10 čestica od 50 μg/m3 ne sme se prekoračiti više od 35 puta.
Rezultati dobijeni iz građanskih senzora pokazuju visok nivo aerozagađenja širom države, kao i da je godišnja „zaliha“ od 35 dana „dozvoljenog“ prekomernog zagađenja uveliko potrošena, budući da su uzroci zagađenja u celoj državi veoma slični. Naime, u zimskim mesecima lokalna ložišta i toplane koje koriste fosilna goriva (mazut, ugalj), uz saobraćaj i uticaj industrije, daju nekontrolisan uticaj na povećan nivo koncentracije zagađujućih materija iznad dozvoljenih i preporučenih vrednosti, što je pogubno za zdravlje svih građana, posebno osetljivih kategorija, poput dece, starijih i ljudi sa hroničnim oboljenjima.
Grad Šabac je na neslavnom prvom mestu po zagađenju vazduha, budući da je granična dnevna koncentracija PM10 čestica prekoračena na više mesta: u Ulici Pilota Ilića zabeleženo je 43 dana prekomernog zagađenja, dok je 105 dana prekomernog zagađenja zabeleženo u Ulici Kneza Lazara. Spisak gradova u kojima je bilo preko 100 dana prekomernog zagađenja kompletiraju Knjaževac (takođe 105), Zaječar, Požarevac i Kučevo. Godišnji limit od 35 dana prekomernog zagađenja prevremeno su potrošili i Leskovac, Gornji Milanovac, Aleksinac, Negotin, Sremska Mitrovica, Kula, Prokuplje, Majdanpek, Prijepolje, Brodarevo, Bosilegrad, Trstenik, Požega, Kruševac, Kovačica, Bela Palanka, Surdulica, Bečej, Senta, Ruma, Aranđelovac, Mladenovca, Kovin, Osečina. Među ovim gradovima ima i mesta u kojima je uspostavljen zvanični državni i(li) lokalni monitoring, kao i mesta gde postoje samo senzori koje su postavili građani. Rasprostranjenost i funkcionisanje zvaničnog sistema monitoringa vazduha zavisi od odgovornosti i ažurnosti kako Agencije za zaštitu životne sredine, tako i jedinica lokalne samouprave koje su dužne da uspostave lokalni monitoring kvaliteta vazduha, i da rezultate tog monitoringa dele sa Agencijom. Izazovi su posebno prisutni u domenu lokalnog monitoringa, budući da gradovi i opštine u velikoj meri ne uspostavljaju odgovarajući nivo monitoringa kvaliteta vazduha. To praktično znači da, u nedostatku merenja ne postoji ni zakonski osnov za donošenje i sprovođenje zakonom propisanih mera u cilju smanjenja nivoa zagađenja vazduha.
U nedostatku zvaničnih podataka, i uz opravdanu bojazan, građani u alternativnim metodama za sad nalaze rešenje, kako bi se makar kratkoročno informisali o stanju kvaliteta vazduha u svojim sredinama. Apelujemo na odgovorne institucije i pojedince na svim nivoima da posvećeno rade na unapređenju monitoringa kvaliteta vazduha na teritoriji cele države, kako u domenu širenja i održavanja državne mreže, tako i u domenu uspostavljanja sveobuhvatnog lokalnog monitoringa i pravovremene razmene informacija, jer bez merenja ne može biti ni adekvatnih mera za čist vazduh.
U Prilogu možete pronaći tabelu sa rezultatima građanskog monitoringa u periodu od 1.1.2022. do 31.5.2022, u gradovima koji nemaju automatske analizatore suspendovanih čestica u okviru državne ili lokalne mreže.
Izvor fotografije: Freepik.com