Transparentnost, kao jedno od osnovnih načela dobrog upravljanja, podrazumeva javnost u radu organa javne uprave. Građanima treba da bude omogućen uvid u rad javne uprave kao i raspoloživost instrumenata za praćenje procesa donošenja odluka. Takođe, građani treba da budu upoznati sa propisima koji su primenjeni u proceduri za ostvarivanje njihovih prava, na jasan i njima razumljiv način.
Transparentnost je važna za reformu javne uprave u Srbiji, borbu protiv korupcije i povećanje participacije građana koja nije moguća bez dovoljnog nivoa informisanosti, koji je moguć jedino kroz transparentan rad.
Postoje dve vrste transparentnosti i dostupnosti informacija od javnog značaja. Prva je proaktivna transparentnost, koja podrazumeva objavljivanje informacija od javnog značaja pre nego što ih javnost zatraži. U osnovi ove pretpostavke je uverenje da sve informacije od javnog značaja pripadaju javnosti, a da su samo u posedu organa javne uprave. Reč je o uverenju da postoji opšte pravo javnosti da zna i da je proaktivna transparentnost mehanizam za ostvarivanja ovog prava. Primenu koncepta pod ovim nazivom zagovaraju teoretičari javne uprave i međunarodna udruženja poput Svetske banke. Druga vrsta je reaktivna transparentnost. Reč je, takođe o pravu javnosti da zna, ali se ono u ovom slučaju ostvaruje na zahtev javnosti (on popular demand).
Težnja nivou potpune transparentnosti u svom temelju ima opšte uverenje da je demokratija vladavina naroda i da su izabrani predstavnici privremeni vršitelji dužnosti donosioca odluka ali da imaju odgovornost prema građanima. Ovako definisana, ona od organa javne vlasti zahteva da građane ne drže u nejednakom položaju u odnosu na ostale donosioce odluka i da građanima, istovremeno kad i ostatku uprave, pruži informacije na uvid.
Jačanje transparentnosti je takođe u skladu i sa Strategijom reforme javne uprave u Republici Srbiji, odnosno ona se navodi kao jedan od principa 4 principa reforme javne uprave. „Da bi javna uprava mogla efikasno, delotvorno i stručno da odgovori na potrebe građana i pruži kvalitetne javne usluge u skladu sa principima i standardima „dobrog upravljanja“, pored ranije navedenih reformskih aktivnosti, neophodno je povećati transparentnost njenog rada i unaprediti etičke standarde i odgovornost pri obavljanju poslova javne uprave.“ (Službeni glasnik RS, 9/14, 42/14). U svetlu evropskih integracija, reforma javne uprave predstavlja posebno važan segment. Upravo ona treba da dovede do povećane transparentnosti, odgovornosti, delotvornosti, i da učini da javna uprava bude na usluzi građanima i privrednim subjektima u Srbiji
Beogradska otvorena škola (BOŠ) zagovara transparentnost javne uprave u okviru svojih aktivnosti, a do sada je to činila kroz sledeće inicijative: „Antikorupcijska studentska mreža u Jugoistočnoj Evropi“ (2007 – 2012), „Za odgovornije univerzitete u Srbiji“ (2012 – 2015), „Jačanje lokalne transparentnosti“ (2015-2016). U cilju povećanja transparentnosti, BOŠ će u budućnosti staviti poseban fokus na otvorene podatke i njihovo uvođenje u javnu upravu.