Organizacije civilnog društva pozdravile su najavljeno zaustavljanje izgradnje nove termoelektrane Kolubara B u Srbiji, i ocenile to kao prvi korak u pravcu borbe protiv zagađenja vazduha i dekarbonizaciji. Organizacije naglašavaju da postepeno ukidanje uglja može biti uspešno samo ako je podržano integrisanim, pravovremenim i preciznim planovima za pravednu energetsku tranziciju, koji uključuju sve pogođene i zainteresovane strane. Na taj način je jedino moguće obezbediti nova radna mesta u sektoru energetike, odnosno budućnost građanima i građankama Srbije.
Beograd, 26. maj 2021. -Vest da će se zaustaviti izgradnja Kolubare B izazvala je protest rudarske zajednice, na šta je reagovalo i Ministarstvo rudarstva i energetike 24. maja. Tom prilikom iz Ministarstva je najavljeno da se razmatra kreiranje dugoročnih planova za energetsku tranziciju do 2050. godine, koji bi trebalo da budu usmereni na što brže ukidanje zavisnosti od fosilnih goriva, na šta već ukazuju i organizacije u regionu.
„Planiranje pravedne energetske tranzicije mora uključiti sve pogođene zainteresovane strane, kao i stručnjake, i osigurati koherentan pristup kako bi se osigurala uspešna i pravedna energetska tranzicija. To je jedini način da Srbija postigne nultu emisiju gasova sa efektom staklene bašte do 2050. godine, što mora biti njen glavni klimatski i energetski cilj “, rekao je Viktor Berišaj iz Evropske Mreže za klimatsku akciju.
Izgradnja termoelektrane Kolubara B započeta je ‘80-ih godina i prekinuta 1992. Projekat je ponovo bio u opticaju 2012. godine, kada je Evropska banka za obnovu i razvoj nakratko razmatrala finansiranje projekta. Početkom 2020. potpisan je načelni ugovor za izgradnju sa kompanijom PowerChina, ali još uvek nisu izdate dozvole.
„Uzimajući u obzir veliku zavisnost Srbije od zastarele i zagađujuće tehnologije proizvodnje energije iz ugljaj, koja čini 50% svih emisija gasova staklene bašte (GHG) na zapadnom Balkanu, ukidanje Kolubare B je minimum koji bi Vlada Srbije trebalo da osigura. Ujedno je potrebno da se ispita izvodljivost otkazivanja postrojenja Kostolac B3, jer možda je jeftinije da se taj projekat stopira sada nego naknadno plaćati takse za emisije ugljenika “ objašnjava Mirjana Jovanović iz Beogradske otvorene škole.
Grčka se nedavno našla u sličnom položaju sa termoelektranom Ptolemaida V. Dok je elektrana još bila u izgradnji, Grčka je najavila postupno ukidanje uglja do 2028. godine i razgovori o budućnosti elektrane su trenutno u toku.
„Ugalj se postupno ukida u našem regionu, ostatku Evrope i sveta, a tražište uglja više neće moći da obezbedi blagostanje lokalnim zajednicama u Srbiji. Ako se vrlo brzo ne naprave realni i pravovremeni planovi za energetsku tranziciju, Srbija će biti osuđena na proizvodnju energije u neisplativim elektranama na ugalj, i samim tim prelazak na zelenu i čistu energiju će biti skuplji i bolniji za lokalne zajednice, odnosno za celokupnu ekonomiju Srbije “, naglasila je Jovanović.
Beogradska otvorena škola (BOŠ) je neprofitna, obrazovna organizacija građanskog društva osnovana 1993. godine. BOŠ osnažuje ljudske resurse, unapređuje javne politike i jača kapacitete civilnog, javnog i poslovnog sektora u cilju izgradnje boljeg društva zasnovanog na slobodi, znanju i inovacijama.
Evropska Mreža za klimatsku akciju (CAN Europe) je vodeća evropska koalicija nevladinih organizacija koja se bori protiv opasnih klimatskih promena. Sa preko 170 organizacija-članica aktivnih u 38 evropskih zemalja, koje predstavljaju preko 1500 ne vladinih organizacija i više od 47 miliona građana, CAN Europe promoviše održivu klimu, energetske i razvojne politike širom Evrope.
Izvor fotografije: Freepik.com