Dok je energetska tranzicija odveć realnost u Evropskoj uniji, u državama Zapadnog Balkana je tek u začetku. Države ovog regiona su se u Podgorici 2019. godine obavezale na sprovođenje procesa energetske tranzicije potpisivanjem Zajedničke deklaracije zemalja Zapadnog Balkana. Ovaj proces je neminovan ukoliko želimo da dostignemo klimatske ciljeve i umanjimo uticaj klimatskih promena na planetu.
Da bi pomogle proces energetske tranzicije u regionu Zapadnog Balkana i Ukrajini, Svetska banka, u saradnji sa Evropskom komisijom, Sekretarijatom Energetske zajednice, Evropskom bankom za obnovu i razvoj, Univerzitetom College of Europe iz poljskog grada Natolin i Vladom Poljske, pokrenula je Platformu za podršku energetskoj tranziciji u regionima uglja na Zapadnom Balkanu i u Ukrajini, povodom čega je održana dvodnevna Konferencija, 10. i 11. decembra ove godine.
Početak rada Platforme za podršku energetskoj tranziciji u regionima uglja na Zapadnom Balkanu i Ukrajini
Tokom konferencije je predstavljena sama Platforma, kao i način na koji će institucije, koje su osnovale Platformu, da učestvuju i podržavaju proces energetske tranzicije u regionu Zapadnog Balkana i Ukrajini.
Kako navodi Ana Sobčak, koordinatorka za Platforme za podršku regionima uglja u tranziciji (EU Coal Regions in transition) Generalnom Direktoratu za energetiku Evropske unije, Sekretarijat Inicijative će u ovom procesu pružiti logističku podršku svim zainteresovanim stranama. Gospođa Sobčak je naglasila da je od izuzetnog značaja da u ovaj proces budu uključeni svi akteri koji mogu da doprinesu procesu energetske tranzicije, ali posebno oni na koje će ovaj proces imati najviše uticaja, lokalne zajednice i lokalni nivoi vlasti. Gospođa Sobčak je dalje naglasila da će se u okviru platforme održati 6 radionica u državama ovog regiona i pozvala zainteresovane aktere da se priključe organizovanju ovih radionica.
Predstavnici Svetske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj su tokom ove Konferencije predstavili svoje planove da od 2021. godine vrše veća ulaganja u projekte energetske tranzicije u regionu Zapadnog Balkana i Ukrajini. Od sledeće godine planira se prikupljanje predloga projekata, kao i pokretanje biznisa koji bi svojim radom i sprovođenjem doprineli ovom procesu.
Pored ove podrške, najavljena je i podrška u vidu relevantnih naučnih radova, tekstova, video materijala i drugih tipova alata, koje će obezbediti Univerzitet “College of Europe“ iz Natolina u Poljskoj, kroz platformu nazvanu “Learning Academy“. Ova Platforma će pružiti resurse o konkretnim aktivnostima koje je potrebno sprovesti u procesu energetske tranzicije, ali i šire informacije o samom procesu, sa ciljem da se regionima koji ulaze u ovaj proces obezbede potrebna znanja za sprovođenje energetske tranzicije.
Drugog dana konferencije fokus je bio na pozitivnim primerima energetske tranzicije iz Sjedinjenih Američkih Država i Nemačke. Predstavnici vlasti i lokalnih organizacija predstavili su kako je izgledao taj proces u regionima iz kojih dolaze. Sa formiranjem ove Platforme, planiraju se dalji razvoj saradnje predstavnika različitih regiona uglja, radi razmene iskustava i što uspešnijeg sprovođenja procesa energetske tranzicije u regionima u kojima ovaj proces tek treba da počne.
Uloga civilnog društva u ovom procesu
Predstavnici organizacija civilnog društva iz regiona Zapadnog Balkana i Ukrajine istakli su da je uključivanje lokalnih zajednica iz regiona uglja ključno za uspešno sprovođenja procesa energetske tranzicije. Naglasili su da ne treba čekati na donošenje zakona i propisa koji će se ticati energetske tranzicije, nego već sada početi sa radom sa zajednicama. Iona Ciuta iz organizacije Bankwatch je naglasila da je veliki problem to što su stanovnici zemalja ovih regiona izgubili poverenje u vlasti i da će ta činjenica dodatno otežati sprovođenje ovog procesa. Ciuta je takođe naglasila da su Srbija i Bosna i Hercegovina jedine države u Evropi koje planiraju izgradnju novih termoelektrana na ugalj, praksa koju su napustile i sve ostale države regiona. Pored toga, predstavnici ovih zemalja nisu prisustvovali panelu, tako ni Ministarka rudarstva i energetike – Zorana Mihajlović, koja je bila najavljena kao panelistkinja u okviru ove konferencije, nije prisustvovala. Niko se nije uključio umesto ministarke Mihajlović, niti predstavio koji su planovi daljeg razvoja energetskog sektora u Srbiji.
Tokom trajanja konferencije, 18 organizacija iz regiona, među kojima je i Beogradska otvorena škola, zahtevalo je da se od samog početka rada Platforme uspostave efikasna pravila kako bi se osiguralo sveobuhvatno napuštanje svih fosilnih goriva.
Ovih 18 organizacija je pozvalo Platformu da usvoji četiri principa kako bi njen rad dao rezultate, to su:
1. Usvajanje jasno definisanih i merljivih ciljeva, sa jasnim vremenskim okvirom.
2. Uključivanje svih relevantnih grupa – lokalnih zajednica, nevladinih organizacija, sindikata, obrazovnih institucija, lokalnih preduzeća u svim fazama rada.
3. Finansiranje preko Platforme mora biti uslovljeno pripremom lokalnih planova, mora podrazumevati ukidanje podrške fosilnim gorivima i podsticati razumno brze datume prestanka korišćenja uglja.
4. Podsticanje na usvajanje teritorijalnih planova pravedne tranzicije, koji bi trebalo da budu u skladu sa nacionalnim energetskim i klimatskim planovima (NEKP). Ako je potrebno, da bi se osigurala doslednost sa ciljem za dostizanje klimatske neutralnosti do 2050, ovi planovi mogu da idu ispred ciljeva u NEKP-ovima.
Jedan od osnovnih zaključaka Konferencije je da države regiona Zapadnog Balkana i Ukrajine moraju učiti iz dobrih primera drugih država i regiona. Od izuzetno velikog značaja je da stanovništvo u regionima koji ekonomski zavise od eksploatacije uglja bude aktivno uključeno u proces i da im se pruži potrebna mogućnost za prekvalifikaciju. Kroz ovaj proces potrebno je posebno voditi računa o samim rudarima, njihovim porodicama i stanovništvom direktno vezanim za ugljenokope i sektore prerade uglja, da bi nakon procesa energetske tranzicije mogli da vode pristojne živote bez straha za sopstvenu egzistenciju.
Izvor fotografije: BOŠ