U petak, 26. maja, u prostorijama Startit centra, održana je radionica pod nazivom „Ka transparentnoj i inkluzivnoj klimatskoj politici u Srbiji: Učešće civilnog društva u izradi Strategije borbe protiv klimatskih promena“. Radionicu su zajednički organizovali Beogradska otvorena škola, RES Fondacija i Koalicija 27. Radionica je organizovana sa ciljem da se organizacije civilnog društva bliže upoznaju sa projektom izrade Strategije borbe protiv klimatskih promena, ciljevima ove Strategije, kao i da se identifikuje prostor za učešće zainteresovane javnosti i instrumenti putem kojih zainteresovana javnost može da doprinese izradi ovog dokumenta.
Prvi deo radionice bio je posvećen diskusiji o značaju usvajanja Strategije borbe protiv klimatskih promena za dalje oblikovanje politike borbe protiv klimatskih promena u Republici Srbiji. Radionicu su otvorili Stevan Petrović iz Beogradske otvorene škole i Jovana Dragić iz Koalicije 27, podvlačeći značaj politike borbe protiv klimatskih promena i izražavajući nadu da će radionica doprineti aktuelizaciji ove teme. U okviru prve sesije akcenat je pre svega stavljen na kontradiktornost koja postoji između, sa jedne strane, deklarativnog zalaganja za dalji nastavak procesa evropskih integracija i implementacije evropskih standarda, i sa druge strane, baziranja razvoja na eksploataciji fosilnih goriva, utemeljenog u brojnim strateškim dokumentima Republike Srbije.
Aleksandar Macura iz RES Fondacije je, dajući pregled obaveza koje Republika Srbija ima na planu usaglašavanja svoje klimatske politike sa međunarodnim standardima, naglasio značaj i isplativost pravovremenih reformi u cilju usklađivanja sa politikom na nivou EU, kao i rizik i troškove koji nosi dalje održanje statusa quo u ovoj oblasti. Zvezdan Kalmar iz Centra za ekologiju i održivi razvoj ukazao je na značaj politike borbe protiv klimatskih promena kao „horizontalne“ politike koja ima veliki uticaj na brojne sektore i, usled toga, potrebu za sveobuhvatnim pristupom kad je dalje oblikovanje ove politike u pitanju. Kao problem je izdvojio netransparentnost uključivanja određenih aktera u proces kreiranja klimatske politike i uticaj partikularnih interesa.
Kroz drugi deo radionice dat je pregled aktivnosti i mehanizama koje su organizacije civilnog društva koje su uzele učešća u radionici do sada koristile kroz svoje bavljenje politikom borbe protiv klimatskih pormena. Ana Ranković i Lidija Kesar iz organizacije „Fractal“ predstavile platformu „Kalkulator niskokarbonskog otiska za Jugoistočnu Evropu za 2050“. Reč je o interaktivnoj platformi koja, uzimajući u obzir ključne segmente ekonomije u pogledu proizvodnje i potrošnje energije, koristeći brojne parametre i zasnivajući se na naučnim i inženjerskim podacima, daje pregled mogućnosti za planiranje daljeg razvoja zemlje, koji bi se bazirao na poštovanju dugoročnih ciljeva postavljenih na nivou EU do 2050 godine.
Đorđe Samardžija iz organizacije Jedan stepen Srbija predstavio je projekat „Srbija bez fosilnih goriva: Alternativni INDC“, koji ima za cilj predstavljanje alternativnog scenarija razvoja ekonomije i pravedne tranzicije na nisko-ugljeničnu ekonomiju do 2050. godine, sa vizijom Srbije bez fosilnih goriva. Kroz ovaj projekat rađeno je istraživanje, temeljeno na pretpostavkama korišćenja samo dostupne tehnologije i procene potencijala obnovljivih izvora energije, kao i mogućnosti 100% prelaska na njih.
Jasminka Young iz RES Fondacija predstavila je aktivnosti svoje organizacije na planu uključivanja svih zainteresovanih strana u proces kreiranja Strategije borbe protiv klimatskih promena. Predstavljeno je istraživanje koje je RES Fondacija sprovela sa fokusom na lokalne samouprave, njihove potrebe i očekivanja od procesa usvajanja Strategije borbe protiv klimatskih promena. Rezultati istraživanja su pokazali da na lokalnom nivou vlada velika zainteresovanost za blagovremeno uključenje u proces, kao i istaknuta potreba za decentralizovanim rešenjima u oblasti energetike i energetskom tranzicijom.
Mirjana Jovanović iz Beogradske otvorene škole predstavila je aktivnosti koje je Beogradska otvorena škola sprovodila u prethodnom periodu, a koje su od značaja za oblikovanje klimatske politike. Predstavljen je rad Beogradske otvorene škole planu dekarbonizacije energetskog sektora – proizvodnju energije uz nisku emisiju gasova staklene bašte, kao i rada sa lokalnim zajednicama u cilju jačanja njihove sposobnosti da odgovore izazovima klimatskih promena. Aktivnosti na ovom planu sprovođene su kroz inicijativu ReEnergija, posvećenu unapređenju politike energetske efikasnosti i uspostavljanju sistema energetskog menadžmenta u lokalnim samoupravama, kao i kroz aktivnosti u jugozapadnoj Srbiji, pre svega opštini Sjenica, na planu okupljanja svih zainteresovanih strana i otvaranja diskusije na temu opasnosti razvoja baziranog na fosilnim gorivima, kao i definisanja razvojnih alternativa koje su u skladu sa održivim razvojem i očuvanjem kvaliteta životne sredine i prirodnih resursa.
Učesnici skupa podelili su saglasnost da je izrada i usvajanje Strategije borbe protiv klimatskih promena, usled značaja i međusektorskog uticaja ovog dokumenta, prava prilika za potvrđivanje privrženosti implementaciji visokih standarda u oblasti zaštite životne sredine i korak ka kreiranju nove paradigme razvoja. Transparentnost i otvorenost procesa izrade Strategije za sve zainteresovane strane, prepoznati su kao veoma važni za uspeh celog procesa.
Autor fotografija: Beogradska otvorena škola