O aktivnostima tima „Energija, klima i životna sredina” za eEkolist govorila je Mirjana Jovanović, menadžerka projekata ove programske oblasti u okviru Beogradske otvorene škole. eEkolist je besplatan elektronski magazin o ekologiji i zaštiti životne sredine koji izlazi dvomesečno. U nastavku prenosimo intervju iz 8. broja ovog magazina.
Da li možete da nam kažete nešto više o programu podrške malim organizacijama koje se bave zaštitom žiovotne sredine - ko sve može da učestvuje i kakve projekte konkretno želite da podržite i na koja sredstva kandidati mogu da računaju?
Beogradska otvorena škola ima višegodišnje iskustvo u pružanju podrške za razvoj organizacijama civilnog društva kroz različite programe. Projekat “Zeleni inkubator”, koji se finansira iz sredstava Evropske unije, BOŠ će sprovoditi u periodu od 2020-2022 godine u saradnji sa Mladim istraživačima Srbije i Inženjerima zaštite životne sredine. Program “Snažno zeleno” je ključni deo projekta, i pružaće podršku manjim, lokalnim organizacijama civilnog društva koje se bave zaštitom životne sredine. Međutim, ne samo njima. Program je namenjen i neformalnim grupama, odnosno neregistrovanim organizacijama koje imaju jasnu ideju kako mogu da unaprede stanje životne sredine u svojoj zajednici.
Tokom prve godine programa podržaćemo projekte organizacija koji se bave različitim temama, od upravljanja otpadom, preko zaštite kvaliteta vazduha, zaštite prirode, zaštite i upravljanja vodama, klimatskih promena, pa do onih koji predstavljaju odgovor zajednice na posledice COVID-19 krize. Nama je važno da projekti rešavaju ili bar pokreću rešavanje lokalno značajnih problema i da građani postanu svesni(ji) značaja očuvanja i aktivni učesnici u unapređenju životne sredine.
Formalno registrovane organizacije civilnog društva moći će da konkurišu za iznose do 12.000 evra, a pored ove finansijske podrške, program “Snažno zeleno” im nudi i mentorsku podršku za razvoj i upravljanje projektima, a imaće i priliku da učestvuju u aktivnostima Koalicije 27 i unaprede specifična znanja o procesu evrointegracija i prate primenu politika u vezi sa Poglavljem 27 (Životna sredina i klimatske promene) na nivou lokalnih zajednica. Neformalne grupe moći će da konkurišu za manja sredstva, do 2.000 evra i za njih će konkurs biti otvoren stalno.
Šta prestavlja AGENDA 2030? Kako se sprovodi projekat vezan za širok društveni dijalog?
Agenda 2030 predstavlja razvojni okvir usvojen na nivou Ujedinjenih nacija. Agendu 2030 čine 17 ciljeva čija je osnovna svrha ostvarivanje održivog razvoja koji obezbeđuje napredak ljudskog društva na način koji ne ugrožava trajno svet koji ga okružuje. Ciljevima održivog razvoja se na globalnom nivou postavljaju ambicije u svim oblastima važnim za razvoj društva: od obrazovanja, rodne ravnopravnosti i nejednakosti, zapošljavanja, ekonomskih pitanja, infrastrukture, pa sve do pitanja zaštite životne sredine.
BOŠ u partnerstvu sa Beogradskim fondom za političku izuzetnost učestvuje u sprovođenju projekta Platforma za opštedruštveni dijalog "Ciljevi održivog razvoja za sve". U fokusu rada Beogradske otvorene škole na ovom projektu našli su se oni ciljevi koji su iz oblasti zaštite životne sredine kao jednog od stubova održivog razvoja. Ovakvih ciljeva ukupno je 6 i tiču se čiste vode i sanitarnih uslova, dostupne i obnovljive energije, održivih obrazaca potrošnje i proizvodnje odnosno cirkularne i zelene ekonomije, borbe protiv klimatskih promena, zaštite živog sveta pod vodom i na zemlji. Ciljevima iz socijalnog i ekonomskog stuba održivog razvoja baviće se Fondacija Ana i Vlade Divac i Centar za visoke ekonomske studije, sa svojim partnerskim organizacijama.
Osnovni cilj projekta je da se uspostavi društveni dijalog u Srbiji na temu primene ciljeva održivog razvoja, koji uključuje najšire slojeve društva. Zajedničkim naporima, Beogradska otvorena škola i pomenuti partneri nastoje da okupe celokupnu zainteresovanu javnost, a naročito predstavnike pojedinih grupa u društvu, poput organizacija civilnog društva, poslovnog sektora, akademskih i istraživačkih institucija i medija kroz dijalog o održivom razvoju. Razmena između ovih aktera imaće za cilj otkrivanje zajedničkih društvenih prioriteta za održivi razvoj zemlje. Zajednički razvojni prioriteti će javnosti zatim biti predstavljeni u Izveštaju o prioritetima za održivi razvoj Srbije. Pomenuti izveštaj će obezbediti osnovu za kreiranje predloga javnih politika i mehanizama kojima bi se omogućilo uspešnije sprovođenje održivih razvojnih politika u Srbiji. S tim u vezi, opštedruštveni dijalog uključiće i donosioce odluka na nacionalnom i lokalnom nivou koji mogu da pokrenu neophodne promene. Pored brojnih drugih aktivnosti, ovaj projekat pružiće još jedan naročito značajan doprinos, a to je Izveštaj o monitoringu u kojem će se pratiti razvoj institucionalnog okvira za primenu ciljeva održivog razvoja u zemlji.
Rad i aktivnosti Platforme za opštedruštveni dijalog, podržan je od strane vlada Švajcarske Konfederacije i Savezne Republike Nemačke, a implementira ga Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ.
Kako, po vašem mišljenju, stojimo s Poglavljem 27? Budući da se radi o najskupljem i najobimnijem Poglavlju, kakve su šanse da uskoro počne implementacija bar nekih smernica?
U prethodnim izveštajima, Evropska unija ocenila je da je Srbija dostigla „izvestan nivo pripremljenosti u oblasti životne sredine i klimatskih promena“. Na skali od 1-5 „izvestan nivo pripremljenosti“ predstavljao bi ocenu 2. Dakle, jedva prelazna ocena. Ovi izveštaji su iz godine u godinu Srbiji predočavali da je potrebno da uloži veće napore u sprovođenju javnih politika, posebno kada je reč o oblasti životne sredine. Poglavlje 27, koje se tiče životne sredine i klimatskih promena, u procesu pristupanja Evropskoj uniji za Srbiju predstavlja jedno od najzahtevnijih poglavlja, imajući u vidu obim pravnih tekovina koje bi trebalo usvojiti, kao i značajna finansijska sredstva potrebna za njihovo pravilno sprovođenje. Od celokupnog obima pravnih tekovina EU koje Srbija treba da usvoji u procesu pristupanja, približno 1/3 se tiče samo jednog poglavlja - Poglavlja 27. Dakle, puno posla je pred nama. Kako sada stojimo sa Poglavljem 27 saznaćemo kada Evropska komisija objavi novi izveštaj o Srbiji. Prema nezvaničnim najavama, to bi moglo da bude u oktobru. Do tada možemo da se oslonimo na ono što vidimo i osećamo u svom svakodnevnom životu. Poglavlje 27 ujedno je onaj deo pravnih tekovina Evropske unije čije pozitivne efekte njihove primene možemo da osetimo najneposrednije u svojim životima. Poglavlje 27 treba da nam obezbedi čistu i dostupnu vodu, čiste reke, manje otpada na ulicama i nesanitarnim deponijama, čist vazduh, da nam očuva prirodna bogatstva, pruži zaštitu o industrijskih emisija i opasnih hemikalija, otpornost na klimatske promene i transparentnu i doslednu primenu zakona u donošenju odluka o životnoj sredini. Složićete se da su ovo sve ključne oblasti za zdrav i kvalitetan život. BOŠ, zajedno sa drugim članicama Koalicije 27, pomno prati razvoj javnih politika i njihovu primenu u Srbiji. U toku je priprema za sedmi godišnji izveštaj Koalicije 27 o primeni i usvajanju pravnih tekovina EU iz Poglavlja 27, kroz koji ćemo dati veoma detaljan pregled različitih događaja i razvoja javnih politika iz oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promena.
Kakav vazduh dišemo? Budući da je okončana grejna sezona, te da su zbog koronavirusa industrija i saobraćaj imali zatišje, da li je kvalitet vazduha bolji? Kakve planove imate po ovom pitanju?
Prema poslednjem Godišnjem izveštaju o kvalitetu vazduha, koji izrađuje Agencija za zaštitu životne sredine, oko 2.5 miliona građana Srbije živi u gradovima sa prekomerno zagađenim vazduhom. Ovo zagađenje je čestičnog tipa: uzrokovano je prekomernom koncentracijom suspendovanih PM10 i PM2.5 čestica, koje primarno potiču od sagorevanja čvrstih goriva za potrebe grejanja domaćinstava. Međutim, može se pretpostaviti da je broj i veći i da mreža za monitoring kvaliteta vazduha trenutno ne daje dovoljno detaljnu sliku. Tek oko 50% stanica ispunilo je kriterijume validnosti podataka. Pored toga, postavljanje novih stanica, poput stanice u Novom Pazaru, pokazuje da će broj gradova sa prekomerno zagađenim vazduhom rasti kako bude rasla i mreža za monitoring i kako se bude više merilo čestično zagađenje. Neki veliki gradovi, poput Kragujevca, Kraljeva i Šapca, i dalje nemaju informaciju o koncentraciji PM čestica u realnom vremenu. Vlada Republike Srbije je, kao meru unapređenja kvaliteta vazduha, usvojila Uredbu o subvencionisanju kupovine hibridnih i električnih automobila, samo nekoliko dana pre uvođenja vanrednog stanja. Međutim, kvalitet vazduha se nije popravio nakon uvođenja vanrednog stanja zbog pandemije koronavirusa. Već u prvoj nedelji nakon uvođenja policijskog časa, kada je saobraćaj praktično potpuno stao, vazduh je i dalje bio prekomerno zagađen. Poređenje zagađenja vazduha u tom periodu sa istim periodom prošle godine pokazuje da je zagađenje česticama ove godine bilo više, iako nije bilo saobraćaja. Upravo je ovo potvrda da bi merama unapređenja kvaliteta vazduha pre svega trebalo obuhvatiti sektor grejanja. BOŠ, u saradnji sa lokalnim partnerima, radi na uspostavljanju i širenju mreže za građansko merenje kvaliteta vazduha u 6 gradova: Beogradu, Smederevu, Šapcu, Subotici, Kragujevcu i Kraljevu. Cilj nam je da, kroz širenje ove mreže, građanima približimo problematiku zagađenja vazduha, i nadležnim institucijama uputimo zajednički zahtev za unapređenje monitoringa kvaliteta vazduha i usvajanje konkretnih mera za njegovo unapređenje. Ove aktivnosti realizujemo uz podršku Evropske fondacije za klimu (ECF).
Autor fotografije: Beogradska otvorena škola