Dve godine nakon što su zemlje Zapadnog Balkana morale da usklade rad termoelektrana na ugalj sa EU Direktivom o velikim ložištima, ne samo da se emisije sumpor dioksida na nivou celog regiona nisu smanjile, nego su se čak i povećale, pokazuje novo, danas objavljeno istraživanje mreže CEE Bankwatch.
Izveštaj je dostupan OVDE.
Ukupne emisije sumpor dioksida (SO2) iz termoelektrana na ugalj u Srbiji, Kosovu, Bosni i Hercegovini i Severnoj Makedoniji su u 2019. godini opet bile čak šest puta više nego što je bilo dozvoljeno u Nacionalnim planovima za smanjenje emisija (1) koje su zemlje dostavile Sekretarijatu Energetske zajednice. U Srbiji, emisije SO2 su bile 5,6 puta više od granične vrednosti emisija dozvoljenih prema Nacionalnom planu za smanjenje emisija.
Na nivou pojedinačnih termoelektrana, najveći zagađivač u Srbiji je Kostolac B, uprkos tome što je Elektroprivreda Srbije uložila 130 miliona u opremu za odsumporavanje dimnih gasova, koja je zvanično puštena u rad već 2017. godine. Kineska firma CMEC (eng. China Machinery and Engineering Corporation), koja je izgradila postrojenje, trenutno gradi i novi blok Kostolac B3.
Emisije SO2 iz Kostolca B su se nešto smanjile u odnosu na 2018. godinu, ali je uprkos tome, ova elektrana sama emitovala više (1,4 puta više) od ukupne granične vrednosti emisija na nacionalnom nivou prema NERP-u za 2019. godinu: čak 79.113 tona SO2.
Na drugom mestu je TE Nikola Tesla B1 i B2, odakle je emitovano 78.837 tona SO2.
Sve zemlje Zapadnog Balkana su članice Energetske zajednice, i stoga su imale obavezu da do 2018. smanje zagađenje iz termoelektrana u skladu sa Direktivom o velikim ložištima. Međutim, nijedna od zemalja koje su sačinile Nacionalni plan za smanjenje emisija, nije ispoštovala svoje ukupne granične vrednosti emisija na nivou države ni za 2018. ni za 2019. godinu.
“Sve u svemu, vlade se ne više ne mogu oslanjati na ugalj. Videćemo još da li će postrojenje za odsumporavanje u Kostolcu B ikad proraditi, ali u svakom slučaju, treba početi sa zatvaranjem termoelektrana na ugalj i ubrzati investicije u održive i obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost. Ovo nije samo pitanje obaveze već i ekonomskog interesa, jer ugalj sve više predstavlja ekonomski teret, a ne prednost,” zaključuje Ioana Ciuta, koordinatorka za energetiku iz mreže CEE Bankwatch i jedna od autorki izveštaja.
Kontakti:
Pippa Gallop, CEE Bankwatch Network, +385997559787, pippa.gallop@bankwatch.org
(1) Nacionalni plan za smanjenje emisija odnosno NERP (National Emissions Reduction Plan) je jedan od mehanizama za dostizanje ciljeva Direktive o velikim ložištima, za koji se Srbija odlučila kako bi svoje emisije iz velikih postrojenja za sagorevanje uskladila sa Direktivom.
Izvor fotografije: Beogradska otvorena škola