U okviru projekta „Klimatske promene i zaštićena područja“ koji Beogradska otvorena škola sprovodi u saradnji sa Svetskom organizacijom za prirodu – WWF Srbija, 5. jula 2019. godine održana je radionica na temu „Klimatske promene, biodiverzitet i zaštićena područja“. Radionici je prisustvovalo 15 eksperata u oblasti biologije, šumarstva i klimatskih promena – svi saglasni da je ovo izazovna tema i da je multidisciplinaran pristup jedino rešenje. Cilj projekta jeste analiza da li su i na koji način zaštićena područja prepoznala klimatske promene i ugradila ovu temu u planove upravljanja.
Iako su klimatske promene prepoznate kao pretnja za zaštićena područja, u planovima upravljanja nisu predviđene mere koje bi dovele do otpornosti zaštićenih područja na negativne uticaje klimatskih promena. Ovo je samo jedan od zaključaka istraživanja planova i programa upravljanja zaštićenih područja* u Srbiji, koje je predstavila Varvara Aleksić, asistentkinja na projektima u BOŠ-u.
Profesor Vladimir Đurđević, vanredni profesor i istraživač na Fizičkom fakultetu, Institut za meteorologiju, Univerzitet u Beogradu, u okviru predavanja „Osmotrene promene i projekcije buduće klime u Srbiji“ istakao je koliko učestalost ekstremnih vremenskih uslova ima uticaj, ne samo na biljke i životinje, već i na ljude i infrastrukturu. Na godišnjem nivou ima više padavina te je veća opasnost od bujičnih poplava. Sa druge strane, leta se „suše“ jer u proseku imaju manje padavina. Ako je vlažnost vazduha malo viša (preko 60%), svi dani sa preko 35 stepeni Celzijusa su kritični po zdravlje ljudi, jer znojenje više nije efikasan način za hlađenje, te postoji opasnost od hipertermije. Sa druge strane, važno je da budemo svesni da koju god aktivnost preduzmemo u toku dana, neko za to ubaci lopatu uglja u Obrenovcu – bilo da kuvamo kafu, punimo telefon, gledamo televiziju – svi svakodnevno doprinosimo emisijama CO2.
Dr Predrag Lazarević, sa Instituta za botaniku i Botanička bašta „Jevremovac“, Biološkog fakulteta, Univerziteta u Beogradu, na temu „Klimatske promene i zaštita vodenih i vlažnih staništa Srbije“ govorio je o tome šta su tresetišta, kako ona nastaju, zašto ih nazivamo ugljenične bombe (jer prikupljaju CO2) i koja je njihova uloga u smanjenju uticaja klimatskih promena. Upozorio je da je teško doći do informacijama o mestima gde su trešetišta u Srbiji i da nedostaje katastar tresetišta. Aktivna i očuvana vlažna staništa su među najefikasnijim kolektorima ugljenika na planeti. I pored toga, mnoga su uništena zbog aktivnosti čoveka. Procenjuje se da je oko 80% procenjenih tresetišta pretvoreno u poljoprivredne i šumske površine, tresetišta se eksploatišu za đubrivo, dok se druga potapaju zarada hidroenergetksog razvoja.
Svedoci smo 6-tog globalnog izumiranju, kako kaže dr Imre Krizmanić, sa Instituta za zoologiju, Biološkog fakulteta, Univerziteta u Beogradu, te klimatske promene nisu ništa novo, one su i ranije doprinosile promenama kod životinja i tome da pojedine životinje nestanu sa planete Zemlje. Ono što sada pravi razliku jeste da je čovek doveo do promena koje su blizu da budu ireverzibilne. Pričajući na temu „Uticaj klimatskih promena na vrste životinja i njihova staništa“ dr Krizmanić naveo je da je kod populacije kičmenjaka stopa izumiranja do 2012. g. bila preko 60%, te ukoliko se nastavi tim tempom, globalna populacija životinja se može smanjiti za 70% do 2020. g, što je već sutra. Ovome doprinose različite aktivnosti čoveka – klimatske promene, krivolov, degradacija staništa, širenje bolesti, itd. Ptice usled klimatskih promena sve kraće lete, dok su druge usled promena vremenskih uslova prestale sa migracijama; kornajče zbog povećanja nivoa mora gube prostor za polaganje jaja, žabe zbog nedostatka padavine nemaju gde da polažu jaja – ovo su samo neki od primera posledica klimatske promene. Treba promisliti o daljim aktivnostima, jer je adaptacija delovanje na posledice, ali ne i na uzrok, te treba pričati o otpornosti ekosistema na uticaje klimatskih promena.
Glavni cilj diskusije koja je usledila posle uvodnih predavanja je bila identifikacija ugroženih vrsta i staništa u okviru zaštićenih područja, kao i definisanje preporuka za prilagođavanje zaštićenih područja na klimatske promene, odnosno za povećanje njihove otpornosti na klimatske promene.
Anketa „Koliko je klimavo naše znanje o klimatskim promenama?“
Nakon radionice, Beogradska otvorena škola je sprovela kratku anketu „Koliko je klimavo naše znanje o klimatskim promenama?“ na svom Instagram profilu. Rezultati govore da je od 115 ispitanika, čak 110 veruje da klimatske promene nisu mit.
108 ispitanika veruje da čovek utiče na promenu klime.
I pored toga, mnogi od ispitanika su u krivu kada kažu da klimatske promene utiču samo na biljne i životinjske vrste koje žive u ekstremima staništima, dok na ostale vrste klimatske promene nemaju uticaj. Iznenađujuće je da ispitanici veruju da u Srbiji postoji manje strogo zaštićenih vrsta nego što zaista ima – u Srbiji trenutno ima 1760 strogo zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, što je znalo je samo 22 ispitanika. Na pitanje kako brinu o životnoj sredini neki od odgovora su:
- Ne kupujem kese,
- Nosim ceger u kupovinu,
- Ne parkiram se na zelenoj površini,
- Recikliram sve što može da se reciklira,
- Samostalno merim kvalitet vazduha.
Zaključak radionice, ali i ankete, jeste da je rad na podizanju svesti i edukaciji svih građana ključan u odgovoru na izazove koje klimatske promene postavljaju pred čovečanstvo.
*Zaštićena područja obuhvaćena projektom „Klimatske promene i zaštićena područja“: Nacionalni park Tara, Nacionalni park Đerdap, Nacionalni park Fruška Gora, Nacionalni park Kopaonik, Park prirode Stara planina, Park prirode Golija, Park prirode Tikvara, Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje, SRP Obedska bara i SRP Karađorđevo.
Varvara Aleksić, Beogradska otvorena škola
Izvor fotografije: freepik.com