Beogradska otvorena škola aktivno se bavi sprovođenjem istraživanja u politici energetske efikasnosti na lokalnom nivou. Istraživačkim aktivnostima želimo da podupremo naš dalji rad na unapređenju politike energetske efikasnosti kroz održavanje dijaloga i saradnje sa akterima ove politike. Istraživanje sprovođenja politike energetske efikasnosti kroz uspostavljanje sistema energetskog menadžmenta smo u ovoj godini započeli sastankom sa predstavnicima Odseka za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije, i podatke dobijene od Ministarstva uporedili sa rezultatima prethodnih istraživanja.
Okvir za uspostavljanje sistema energetskog menadžmenta u Srbiji postavljen je u martu 2013. godine, usvajanjem Zakona o efikasnom korišćenju energije. Prema odredbama ovog zakona, sve jedinice lokalne samouprave sa više od 20 000 stanovnika spadaju u obveznike sistema energetskog menadžmenta. Prema podacima dobijenim kroz Popis stanovništva Republike Srbije u 2011. godini, reč je o 79 jedinica lokalne samouprave: 22 grada, 56 opština i grad Beograd. Po usvajanju Zakona počeo je da teče rok od 12 meseci, u okviru kojeg je Ministarstvo trebalo da usvoji neophodna podzakonska akta koja bi upotpunila pravni okvir za sistem energetskog menadžmenta. Isti rok je važio i za jedinice lokalne samouprave da uspostave sistem na način predviđen Zakonom.
Prvo opsežno istraživanje po pitanju politike energetske efikasnosti Beogradska otvorena škola sprovela je u toku 2014. godine, slanjem upitnika predstavnicima jedinica lokalne samouprave na teritoriji cele Srbije. U novembru 2014. godine, prema upitniku na koji je odgovorilo 79 jedinica lokalne samouprave, njih 14 je potvrdilo da imaju imenovanog energetskog menadžera. Od njih 14, 11 gradova i opština spadaju u obveznike sistema.
U martu i aprilu 2016. godine kompletiran je set podzakonskih akata koji omogućavaju funkcionisanje sistema energetskog menadžmenta. Treći akcioni plan za energetsku efikasnost, koji definiše ciljeve uštede, usvojen je 6. januara 2017. godine. Obveznici sistema bili su dužni da usvoje Program energetske efikasnosti u roku od 60 dana od donošenja Trećeg akcionog plana.
12. oktobra 2017. godine predstavnici Beogradske otvorene škole učestvovali su na sastanku sa predstavnicima Odseka za unapređenje energetske efikasnosti pri Ministarstvu rudarstva i energetike i tom prilikom dobili podatke da je u tom momentu, od 79 gradova i opština koji su obveznici sistema energetskog menadžmenta, njih 17 imenovalo energetskog menadžera i o tome obavestilo Ministarstvo. Ovome treba dodati da je samo 13 gradova i opština Ministarstvu rudarstva i energetike dostavilo Godišnji izveštaj o ostvarenim ciljevima uštede, kao i da Ministarstvo nema informaciju o tome koji je broj gradova i opština usvojio Program energetske efikasnosti (koji je morao biti usvojen u roku od 60 dana od dana donošenja Trećeg akcionog plana za energetsku efikasnost, usvojenog 6. januara 2017. godine).
Kada se uporede podaci iz istraživanja sprovedenog u novembru 2014. godine i informacija koje su dobijene u oktobru 2017. godine, razlike su primetne (uz ogradu da 8 gradova i opština koji su u evidenciji Ministarstva rudarstva i energetike nije učestvovalo u istraživanju sprovedenom 2014. godine). 1 opština koja je 2014. godine imala imenovanog energetskog menadžera se nalazi u evidenciji Ministarstva rudarstva i energetike u oktobru 2017. godine.
U evidenciji Ministarstva rudarstva i energetike ne nalaze se gradovi i opštine koji su u periodu od godinu dana nakon usvajanja Zakona o efikasnom korišćenju energije imali aktivnosti koje ukazuju na sistematsko bavljenje energetskom politikom na lokalnom nivou. Sa druge strane, 4 godine po usvajanju Zakona o efikasnom korišćenju energije, 10 meseci po usvajanju Trećeg akcionog plana za energetsku efikasnost i 7 meseci nakon isteka roka za podnošenje Godišnjih izveštaja o ostvarenim ciljevima uštede energije, jedinice lokalne samouprave i dalje ne izveštavaju redovno Ministarstvo o svojim aktivnostima na planu lokalne energetske politike. Preduslov za uspeh politike energetske efikasnosti je uspešna komunikacija između svih učesnika u sistemu.
Stečeno iskustvo i ostvareni rezultati na planu unapređenja energetske efikasnosti u gradovima i opštinama koji predstavljaju pionire u ovom polju od velikog su značaja za gradove i opštine u kojima je sprovođenje ove politike tek u začetku. Pored toga, ispunjavanje zakonskih obaveza kroz redovno praćenje potrošnje i izveštavanje su jednako važni za uspešno koncipiranje i sprovođenje ove politike.
Tekst priredili: Ognjan Pantić i Stevan Petrović, Beogradska otvorena škola
Ovaj tekst objavljen je u dvobroju (XXX, XXXI) biltena "Progovori o pregovorima", kojem možete pristupiti ovde.
Kompletnu infografiku BOŠa o sistemu energetskog menadžmenta možete preuzeti ovde.
Autor fotografija: Beogradska otvorena škola